108 – Odnos prema personalnoj asistenciji

Reaguj!
Želeti dostojnastven život nije privilegija, iako put do njega deluje kao da jeste.

Usluge personalne asistencije u Srbiji dostupne su u 30 od 145 opština. Novi Sad je jedini grad koji pruža mogućnost asistencije po potrebi, dok u ostalim mestima postoji samo minimalna asistencija koja iznosi osam sati. Oko 300 ljudi u Srbiji koristi asistenciju. Petoro ima celodnevnu asistenciju, od kojih je troje u Novom Sadu.

Srđana Tešić je personalna asistentkinja Ljiljane Čakmak. Tešić je počela da se bavi ovim poslom u martu 2022. godine. Ljiljana Čakmak je 1979. godine izgubila osećaj u nogama i rukama. Objašnjava da je njen život nezamisliv bez celodnevne asistencije.

Mogu da pričam, gledam, čujem ali ništa drugo. Mogla bi čaša vode da stoji predamnonm i da umirem od žeđi, ako nema asistenta koji će mi to dodati,” objašnjava Čakmak.

Srđana Tešić je nova u ovom poslu. Određene stvari je naučila, ali još uvek uči za šta Čakmak kaže da je odlično.

“Nisam ja bila svesna šta je tačno asistencija. Znam da je pomoć nekoj osobi, samo nisam tačno znala šta. Onda kad sam došla kod Ljilje, uvela me u asistenciju, ispričala mi je istoriju. Ja sam rekla dobro, hoćemo da pokušamo – pokušaćemo,” prepričava Tešić.

Osoba dobro zna šta želi i kako želi. Samo joj je potrebna pomoć da to ostvari. Mima Ružićić Novković ispred Centra “Živeti uspravno” objašnjava kako jedan deo javnosti širom sveta smatra da je za državu jeftinije da osobe kojima je potrebna asistencija više asistenata, budu smešteni u dom umesto da se, javnim sredstvima, zapošljava potreban broj asistenata/ asistentkinja.

“Asistencija, prosto, mora da postoji, kao preduslov samostalnog života osobama kojima je ona potrebna.Ali ona bi terbala i u Norveškoj to jeste tako definisano, da bude potencijalno pravo svake osobe. Da znaš da u bilo kom trenutku, privremeno ili trajno, ukoliko se nešto dogodi – od preloma noge, do stalnog koriščenja kolica ili bilo kog oštećenja, da postoji mogućnost da se osoba obrati nadležnim službama, i na osnovu procene dobije nivo asistencije od 4 do 24 sata, koliko je potrebno,” navodi Ružić Nokvoić.

Mima Ružičić Novković objasnila je da u Novom Sadu ima oko 400 ljudi, direktnih pružalaca usluga ličnog pratioca deteta i učeniku, i personalnih asistenata.

“U Novom Sadu ima ukupno 36 korisnika koji su društveno aktivni i punoletne osobe, koje je republički minimalni standard, a realno kada bi se radila procena potrebe, bilo bi sigurno preko 100 ljudi u ovom trenutku, koji zbog toga što nemaju asistenciju ne mogu da budu društveno aktivni,” objašnjava.

REGULACIJA

Finansiranje usluge Personalnog asistnta je u nadležnosti lokalne samouprave, osim kada su u pitanju siromašne opštine i gradovi, u tom slučaju, resorno ministarstvo odobrava transfere. Mima Ružičić Novković objašnjava procedure kako izgleda proces dobijanja personalnog asistenta. Osoba koja smatra da joj treba usluga podnese zahtev centru za socijalni rad, sa pratećom dokumentacijom. Nakon toga, centar za socijalni rad procenjuje potrebu za uslugom što može biti od 20 do 100 sati.

“Broj 5 UN za primenu člana 19, konvencihja za prava osoba sa invaliditetom, ona kaže da treba ići od nivoa potreba, a ne stepena oštećenja, nezavisno od toga sa kim živimo, jer nije ničija obaveza da asistira drugom čoveku, prosto je domaćinstvo ukoliko se od nje očekuje da asistira u nejednakom položaju u odnosu na druge porodice, sa druge strane, uskraćuje se pravo na izbor,” objašnjava.

Još jedan formalni problem je što je kod nas dozvoljeno zakonom da se usluga finansira sama putem javne nabavke ili formiranjem centara za pružanje usluge socijalne zaštite, koji mora biti licenciran, time se grad ili opština opredelila za jedan centar ili pružaoca, nema mogućnosti da korisnici učestvuju u odlučivanu u tome ko će im pružuti uslugu, objašnjava Ružičić Novković.

“Pa se onda dešava da bi se povećale plate koodirtoru ili stručnom radniku, prosto traži način da smanji šta ide direktnim pružaocima i da smanji šta ide njoj. U tom kontekstu, međunarodni pokret za samostalni život insistira na tome da se novac namenjen asistenciji uplaćuje direktno koristinu pa da oni biraju da li će to biti kroz direktno angaživanje po ugovoru o radu ili će angaživati licenciranog pružaoca koji će sklopiti ugovor sa pružaicem tj

asistentom, ali da postoji izbor načina i da u svakom momentu možeš da promeniš

licenciranom pružaoca – to postoji samo u Novom Sadu trenuton, nigde više u

Srbiji,” navodi.

Osim što asistencija nije dostupna svima kojima bi trebala, i nije dostupna u takvom obimu kakav je potreban za samostalni život. Personalni assitenti su trenutno ugroženi u svim gradovima gde se usluga pruža, zato što su zaposleni po ugovoru o delu. U Novom Sadu, u Centru “Živeti uspravno”, zaposleni su po ugovoru o radu, ali grad ne finansira troškove bolovanja, godišnjeg odmora i putne troškove, zašta se novac obezbeđuje donacijama.

“Trenutno u Novom Sadu oko 400 ljudi, direktnih pružalaca usluga ličnog pratioca deteta i

učenika i personalnih asistenata rade po ugovoru o delu, ili privremeno-povremenim poslovima, gde u momentu kada prestane ugovor, ili kada se osoba razboli, pa joj npr. zbog toga prekinu ugovor, nije joj plaćeno zdravstveno osiguranje,” navodi Ružičić Novković i dodaje da to u 21. veku, u državi u kojoj postoji definisanaradna prava, ne sme da se dešava.

REŠENJE

Ljiljana Čakmak navodi šta je potrebno da se poboljša položaj personalnih asistenata, sa tim i osoba kojima je asistencija potrebna. Osim usklađivanja domaćeg zakona sa konvencijom Ujedinjenih nacija, potrebna je inkluzija i deinstitucijalizacija.

„Znači, nema specijalnih škola. Domovi mogu da postoje za one koji tako žele. Mnogo bolje da čovek ima asistenciju, pa da živi u svom stanu i da se ne ulaže u zgrade nego u ljude. Em više ljudi dobije posao, može da živi od toga, oni i njihove porodice. Ovi koji koji koriste asistenciju mogu da žive normalan život kao i pre,” objašnjava Čakmak.

Autorke podkasta: Aleksandra Bučko, Iva Gajić, Sanja Kosović, Irena Čučković i Sanja Đorđević.

No.215 | F1: Savršena trka u Silverstone-u! | Sainz pobedio, Ferrari izgubio. | Živeo Oreol!

Lap 76

BRITISH GRAND PRIX + GROSSER PREIS VON ÖSTERREICH
Savršena trka u Silverstone-u! Sainz pobedio, Ferrari izgubio.
Hamilton šampionski. Živeo Oreol!
Bezbroj priča, akcije, drame, kontroverzi, radosti. Formula 1 kakvu sanjamo.

Kupite naše majice, knjige i podržite nas na: https://shop.infinitylighthouse.com 
Postanite član na YouTube-u: https://www.youtube.com/channel/UCQ2D37u3DU1XGxxriq5779Q/join
Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/infinitylighthouse 

Zapratite nas na društvenim mrežama ️ 
Instagram – https://instagram.com/infinitylighthouse 
Facebook – https://facebook.com/theinfinitylighthouse
Twitter – https://twitter.com/infinitylighths
Kod za Fantasy ligu je 7e3b2bc89e

Sve sportske vesti pratite na: https://sportsmagazin.rs i https://sportklub.com

Domaćini: Dejan Potkonjak i Pavle Živković

#lap76
#infinitylighthouse
#F1
#skf1

=======HUMANITARNI KUTAK======
Pomozimo Branku!

Slanjem SMS poruke: Upišimo 917 i pošaljimo SMS na 3030
Slanjem SMS poruke iz Švajcarske: Upišimo human917 i pošaljimo SMS na 455

Uplatom na dinarski račun: 160-6000000795270-51

Uplatom na devizni račun: 160600000079558770
IBAN: RS35160600000079558770
SWIFT/BIC: DBDBRSBG

Uplatom platnim karticama putem linka: E-doniraj (https://www.budihuman.rs/edonate/sr?user_id=917)
Uplatom sa vašeg PayPal naloga putem linka: PayPal (https://www.budihuman.rs/paypal/sr/donate?user_id=917)

Datum: 5. jul 2022.
Autor: Srđan Erceg
Lokacija: Studio na kraju Univerzuma
Produkcija: Infinity Lighthouse https://www.youtube.com/infinitylighthouse
Website: https://infinitylighthouse.com/

#208 – redakcija Sceniranja / sceniranje leta

Sceniranje
Budući da je ova, 208. epizoda, poslednja pre letnje pauze, u njoj nismo imali goste, već su prisutni članovi redakcije (komada 5-6) preporučivali za vas razne kulturne događaje, manifestacije i festivale ovog leta.
Budući da je ova, 208. epizoda, poslednja pre letnje pauze, u njoj nismo imali goste, već su prisutni članovi redakcije (komada 5-6) preporučivali za vas razne kulturne događaje, manifestacije i festivale ovog leta. Poslušajte gde bismo to voleli da i vas vidimo…

Prisutni članovi redakcije birali su i muziku.

Uživajte u letu i čujemo se opet u septembru!

Sanja Radović, istoričarka: Rat u Ukrajini i Zapadni Balkan- Ženergija HUB

Ženergija
Zašto je polarizacija po pitanju rata u Ukrajini posebno opasna za područje Zapadnog Balkana? Šta iz istorije možemo naučiti i iskoristiti za kritičko pristupanje ovoj temi?
Zašto je polarizacija po pitanju rata u Ukrajini posebno opasna za područje Zapadnog Balkana? Šta iz istorije možemo naučiti i iskoristiti za kritičko pristupanje ovoj temi?

Sagovornica ovog četvrtka nam je Sanja Radović, istoričaka iz Beograda, bavi se diplomatskom istorijom, Hladnim ratom i spoljnom politikom Jugoslavije. Doktorirala je na jugoslovensko-kineskim odnosima, a u fokusu njenih interesovanja su odnosi među velikim silama u Hladnom ratu. Posebno je zanima kako su se hladnoratovske političke okolnosti reflektovale na zemlje trećeg sveta, sa posebnim akcentom na Jugoslaviju i njenu politiku nesvrstavanja i balansiranja između blokova.

Autorka emisije je Milana Vojnović, diplomirana filološkinja koja pliva u vodama digitalnih komunikacija i marketinga, sa posebnim zanimanjem za njihovu primenu u borbi za bolje društvo, polaznica drugog Ženergija HUB-a.
Epizoda je ostvarena u saradnji sa Forumom ZFD, u okviru podkasta Balkan.Perspectives.

UKV s01e04: Putevima Jaje Turea | UTORAK KOD VLADE | SPORT KLUB FUDBAL

Sport Klub Podcast
UKV s01e04: Putevima Jaje Turea | UTORAK KOD VLADE | SPORT KLUB FUDBAL

Da biste gledali SVE kanale SPORT KLUBA na svim uređajima (TV, PC, mobilni telefon, tablet…) potrebni su vam samo internet i EON aplikacija (https://www.eon.tv).

UKV s01e04: Putevima Jaje Turea | UTORAK KOD VLADE | SPORT KLUB FUDBAL

Da biste gledali SVE kanale SPORT KLUBA na svim uređajima (TV, PC, mobilni telefon, tablet…) potrebni su vam samo internet i EON aplikacija (https://www.eon.tv).
➜ Vesti i informacije pratite na Sport Klub sajtu: https://goo.gl/F8xhUR

👉 Pratite Sport Klub na društvenim mrežama:

▶ Facebook: https://goo.gl/rujxyB
📷 Instagram: https://goo.gl/fjzJpp
⌨ Twitter: https://goo.gl/1DTJQW
🎧 Mixcloud: https://goo.gl/tw6tCe
🔔 Sport Klub Sajt: https://goo.gl/F8xhURF8xhUR

#sportklub
———————————————————————————————————

⏩ Svako postavljanje video materijala (klipova, stream-ova…) bićemo prinuđeni da prijavimo YouTube administratorima. To može rezultovati i trajnim gašenjem Vašeg kanala od strane YouTube-a ili tužbe od strane United Media Production d.o.o. Beograd.⏪

Radio Galaksija #154: Tamna materija (Jovana Petrović) [05-07-2022]

Naučni megafon

Šta je tamna materija? Kako je otkrivena? Kako su još krajem 19. veka Lord Kelvin i Poenkare došli do prvih ideja da postoji nedostajuća masa u svemiru koju ne vidimo, a koja nam je neophodna da bismo opisali kretanja zvezda?

Šta su rotacione krive galaksija i kako smo na osnovu posmatranja brzina kretanja zvezda u galaksijama zaključili da galaksijama nedostaje masa? Kako je na osnovu upoređivanja vidljive i dinamičke mase Fritz Zwicky došao do sličnog zaključka i kako toj „nedostajućoj masi“ dao naziv „tamna materija“ 1930-ih godina? Kako je izračunao (i zašto je pogrešio) broj koji nam govori koliko puta više ima tamne materije od vidljive, barionske materije?

Šta su nam novo donela radio posmatranja, a posebno posmatranja atomskog vodonika na 21 cm talasne dužine? Kako su Vera Rubin i W. Kent Ford, Jr. otkrili većinu univerzuma i došli do dobrog broja odnosa tamne i vidljive materije?
 
Na koje još načine možemo da indirektno detektujemo tamnu materiju?
Kako smo otkrili njeno postojanje preko gravitacionih sočiva, kako preko anizotropije u kosmičkom mikrotalasnom pozadinskom zračenju i zašto nam anizotropija u CMB-u daje zaključak da je najverovatniji opis Univerzuma onaj koji nudi Lambda-CDM model? Kako MOND ne uspeva da objasni Svemir i zašto je danas paradigma o postojanju tamne materije opšte prihvaćena u nauci? Šta je hladna, a šta topla tamna materija?

Kako na čestičnom nivou tragamo za tamnom materijom? Koji su načini indirektne potrage za WIMP-ovima? Kako posmatranjem gama zračenja iz centra Mlečnog puta (ili drugih galaksija) možemo da dođemo do indirektne detekcije tamne materije? Kako tamna materija interaguje međusobno na čestičnom nivou? Koji eksperimenti postoje namenjeni direktnoj detekciji mnogobrojnih kandidata za čestice tamne materije?

Sve ovo i još mnogo drugih tema vezanih za tamnu materiju možete čuti u ovoj epizodi Radio Galaksije.

Gošća je bila Jovana Petrović, doktorantkinja astrofizike koja se bavi gama zračenjem iz centra Mlečnog puta na Matematičkom fakultetu u Beogradu i game math dizajnom u kompaniji  Playstudios Europe

Support the show

Alternativni putevi Srbije u EU – Strahinja Subotić | TALASNA DUŽINA #74

Talasna dužina
Kako bi tačno izgledalo kreativno rešenje o faznom priključenju Srbije Evropskoj uniji?
Kako bi tačno izgledalo kreativno rešenje o faznom priključenju Srbije Evropskoj uniji?

Zašto je važno da razumemo raspoloženje građana po pitanju Evropske unije?

Šta je sve potrebno da se uradi da se raspoloženje popravi?

Gost: Strahinja Subotić, programski menadžer i viši istraživač Centra za evropske politike

Autor i voditelj: Miloš Nikolić, glavni i odgovorni urednik Talasa

Emisija „Talasna dužina“ dostupna je i na audio kanalima Talasa u vidu podkasta na

SOUNDCLOUD: https://soundcloud.com/user-268265886

MIXCLOUD: https://www.mixcloud.com/TalasRS/

APPLE PODCASTS: https://apple.co/36pLkCe

GOOGLE PODCASTS: https://bit.ly/3taCBhR

DEEZER: https://www.deezer.com/sr/show/2059802

Pratite i naše naloge na društvenim mrežama:

Facebook https://www.facebook.com/talas.rs/​​​

Twitter https://twitter.com/Talas_rs​​​

Instagram https://www.instagram.com/talasrs/​​​

www.talas.rs