Nedavno je poglavar Rimokatoličke crkve Franja u intervjuu za dokumentarni film „Frančesko“ rekao da „homoseksualci imaju pravo da budu deo porodice“ i time postao prvi papa koji je podržao istopolne građanske partnerske zajednice. On je i naglasio da je neophodno imati zakon o građanskoj zajednici, kako bi na taj način istopolni partneri bili zakonski pokriveni.
I dok poglavar Rimokatoličke crkve upućuje reči podrške LGBT zajedniici, u Srbiji novoosnovano Ministarstvo za porodicu, koji dolazi iz stranke SPAS Aleksandra Šapića, naginje na desno. Ne samo to, već su mnogi u Srbiji kritikovali izbor Ratka Dmitorvića za prvog ministra za porodicu zbog njegovih stavova koji su diskriminatorni.
Zakon o građanskom partnerstvu važan je iz više razloga, a neki od njih jesu da bi partneri mogli da posećuju jedni druge kada su u bolnici, da bi mogli zajedno da podignu kredit, da jedan partner koji je ostao bez posla može da ostvari zdravstvenu zaštitu na osnovu zaposlednja drugog partnera, da u slučaju smrti partner može da nasledi penziju, da se imovina može podeliti u slučaju raskida i mnogi drugi. Ovo su stvari koje uglavnom podrazumevamo kada je brak u pitanju, ali često ne mislimo na istopolne zajednice.
LGBT organizacije pokrenule su peticiju za usvajanje Zakona o građanskom partnerstvu krajem septembra ove godine, i do sada ju je potpisalo više od devet hiljada ljudi. Ujedno je pokrenuta i kampanja “Šta nas žulja?” u kojoj je objašnjeno zašto je donošenje ovog zakona od velikog značaja.
Koordinatorka programa javnog zagovaranja grupe Izađi Jelena Mitrović naglašava da zbog nedostatka ovog zakona partneri u istopolnim zajednicama trpe mnoge posledice.
“Trenutno u Srbiji ima, ja lično znam, četiri istopolna partnera i partnerki koji imaju decu, ali samo jedan roditelj je faktički na papiru, što bi značilo ako se desi nešto toj osobi, da teško da osoba koja je majka ili otac može da postane roditelj nakon te osobe – pre će postati baba ili deda ili neko drugi ili treći iz porodice. I onda dolazimo do onog najgoreg, primera radi sad tokom ove pandemije što je isplivalo na površinu jeste da neke osobe nisu mogle da svojim supružnicima pod navodnicima, ženama, muževima, odu na sahranu, a preminuli su od kovida”, kaže Mitrović.
Nacrt zakona o registrovanim istopolnim zajednicama sastavljen je još 2010. godine od strane više organizacija civilnog društva i predat nadležinim organima na razmatranje i usvajanje. Ovaj nacrt ne predviđa mogućnost da osobe istog pola stupe u brak, jer je brak između pripadnika istog pola zabranjen Ustavom. Ovim zakonom je predviđeno da registrovani partneri uživaju sva zakonom određena prava iz penzijskog, zdravstvenog i socijalnog osiguranja kao i partneri u bračnoj i/ili vanbračnoj zajednici.
Predrag Azdejković, urednik gej magazina Optimist i gej aktivista, podseća da je predlog zakona o istopolnim zajednicama trebalo da se definiše do 2018. godine.
“Samo da podsetim, mi smo imali tu strategiju za borbu protiv diskriminacije koji je definisao da Srbija do 2018. godine treba da ima predlog tog zakona, a da se to nije desilo. Da smo mi od toga daleko u tom pravnom smislu. Labris je izradila predlog zakona, i LDP ga je prošle godine predložio vladi ali se tu ništa nije desilo. Mi čekamo da se tu nešto desi, jer mislim da bi bilo dosta sramota da Ana Brnabić za vreme svog mandata ništa ne uradi povodom toga”, kaže Azdejković i dodaje da bi nova vlada trebalo da znači i da će ovaj zakon najzad doći na red.
“Mi se sad nadamo da će u narednom periodu sa novom vladom doći i to na red. Naročito sa novom ministarkom za ljudska i manjinska prava Gordanom Čomić, gde smo negde i načuli da će ona prirpemiti zakon o registrovanim partnerstvima tako da očekujemo da če to biti u ovom periodu”, zaključuje Azdejković.
Saradnici emisije: Irena Čučković, Iva Gajić, Nemanja Stevanović, Sanja Đorđević, Aleksandra Bučko
Pratite nas i na mrežama Facebook, Twitter, Instagram i platformi podcast.rs.