KUPEK, Bole mix

KUPEK
Prošle sedmice alternativna muzička scena izgubila je čovjeka koji je za istu imao itekako sluha.
Prošle sedmice alternativna muzička scena izgubila je čovjeka koji je za istu imao itekako sluha. K.U.P.E.K. – Kulturno um(j)etnički program edukativnog karaktera mu se odužuje muzičkim mixom koji je posvećen bendovima i izvođačima sa kojima nas je upoznao Dejan Bošković, zvani Bole preko svoje izdavačke kuće Ammonite Records
Živjeli!
#slušajkupek #KUPEKcener #umjetnostjenajjačapolitičkaopcija
#supportKUPEK
www.patreon.com/KUPEK
PayPal: dejan.kozul@gmail.com

POP Depression #944 [22-02-2021]

POP Depresija
Featured: Branko Marušić Čutura, Teenage Fanclub, Arab Strap, Mogwai, Steady Sun, Rhiannon Giddens, Tony Joe White, Jason McNiff, Max Richter, Ólafur Arnalds, Hannah Peel, Crowded House, Rhye…
Featured: Branko Marušić Čutura, Teenage Fanclub, Arab Strap, Mogwai, Steady Sun, Rhiannon Giddens, Tony Joe White, Jason McNiff, Max Richter, Ólafur Arnalds, Hannah Peel, Crowded House, Rhye…

ZADOVOLJSTVO U TEKSTU – Kameni cvijet

Remarker
U novoj, vanrednoj epizodi Zadovoljstva u tekstu, pod nazivom “Kameni cvijet”, jedva smo dočekali da pričamo o filmu “Dara iz Jasenovca”.
U novoj, vanrednoj epizodi Zadovoljstva u tekstu, pod nazivom “Kameni cvijet”, jedva smo dočekali da pričamo o filmu “Dara iz Jasenovca”. Nikada do sada nismo imali situaciju da moramo da se više puta ogradimo da govorimo o filmskom tekstu, o umetničkom radu, o dramaturgiji, režiji, čak i produkciji ovog filma, a da time nemamo nikakvu nameru da umanjimo genocid u Jasenovcu, ali raspoloženje javnosti je takvo da smo se po prvi put ustručavali da pričamo otvoreno, bez ograda i bez opravdavanja.

Ipak, pročitali smo scenario Arsena Diklića “Djeca Kozare” kojim je Lordan Zafranović, od daleke 1986. godine pokušavao da filmski ovekoveči postojanje logora smrti Jasenovac, a prema kome je nastao ovaj scenario, te pokušali da govorimo o fimskom jeziku, glumi, dijalozima, umetničkom, a posledično, naravno, i političkom i istorijskom dometu filma “Dara iz Jasenovca”. Pričali smo dugo i pažljivo, pokušali smo da osvetlimo sve pozitivne i nedovoljno dobre strane filma, kao i događaje kojima prisustvujemo poslednjih nedelja, a koji se kreću između umetnosti i politike, a da ni jedno ni drugo ne ostvaruju kako treba. Slušajte nas, komentarišite, šerujte i lajkujte, recite nam šta mislite, kao i uvek.

Dizajnerka zvuka Lidija Mirović

19. Dan Brown za odrasle

Podkast KC LJUB
U gostima nam je lingvista, blogerka i profesorka srpskog jezika Tijana Damjanović.
U gostima nam je lingvista, blogerka i profesorka srpskog jezika Tijana Damjanović. Govorimo o knjizi „Praško groblje“ Umberta Eka (1932-2016). Ako volite istoriju, politiku i savremene mehanizme moći, onda ste na pravom mestu! Zašto se roman iz 2010. godine uopšte tako zove, koliko je Eko dobar u pisanju i da li mu je važnija narativna fikcija ili akademska građa? Iako štivo zavređuje pažnju već i zbog samog prikaza sprege tajnih službi, vlasti i okultnih društava, dovešćemo u pitanje njegovu literarnu vrednost. Priča otprilike ide ovako – glavni lik Simonini je falsifikator i špijun Pijemontske republike koji biva prebačen u Pariz i počinje da radi za Napoleona III i da radi na antisemitskom spisu „Protokoli sionskih mudraca“ koji opisuje navodnu jevrejsku i masonsku zaveru da se zavlada svetom. Zvuči malo smešno, zar ne? Ipak, u ovaj spin o masoneriji i Jevrejima je pre nekih 125 godina izgleda poverovalo više ljudi nego dece u Deda Mraza. Hilteru je, kažu, ovo bio jedan od dražih tekstova. Eko pokušava da celu stvar raskrinka i da nam predoči kako su tačno nastali zloglasni „Protokoli sionskih mudraca“ jer su njihove krajnje konsekvence zaista bile – progon Jevreja i Holokaust. Oni koji posegnu za ovom knjigom saznaće da su protokoli objavljeni 1903. godine u Rusiji i da je ruska tajna policija Ohrana bila njihov poručilac, jer je htela da kompromituje uticaj Jevreja u ruskom društvu. Ekovo stanovište glasi da su likovi poput Simoninija i danas prisutni među nama. Antifašizam i broba protiv antisemitizma ostaju njegove glavne teme.
Naracija ima tri toka …… roman ima tri fonta…..a nesrećni Simonini je podvojena ličnost…. Pričamo o kreiranju neprijatelja, teorijama zavere, ko ih i sa kojim ciljem forsira, fenomenu laži, krivotvorenju, istorijskim činjenicama i odgovornosti. Poslušajte i Tijaninu analizu Fukooovog klatna kao i anegdotu o slavnom falsifikatoru Denis Vrain-Lucasu koji je uspešno krivotvorio i prodao 27 hiljada pisama poznatih istorijskih ličnosti. Za kraj slušamo Tijanine preporuke koje se tiču frankofone, neokolonijalne literature. Pratite Tijanin sjajan podkast na SoundCloudu kao i njen blog „Elijar i Plavuša“.