Njuz POPkast EP03

njuznet
Treća epizoda vaše mesečne doze dobre priče o kulturi i umetnosti je pred vama.
Treća epizoda vaše mesečne doze dobre priče o kulturi i umetnosti je pred vama. Pored redovnih tema, ovaj put smo pričali i o stripu i video igrama. To je i prilika da saznate koliko su matori neki od nas.

Za sam kraj godine, imamo i jednan zadatak za vas: pišite nam koju seriju ste izbindžovali ove godine ili šta je ono od knjiga, serija, filmova, muzike što nikako ne treba da propustimo u 2023. godini.

Pohod na krovna prava

Radio Peščanik
15.12.2022. YUCOM je sa partnerima BCBP i Udruženjem Narodni parlament predstavio je 3. izveštaj o napadima na branitelje ljudskih prava u Srbiji za 2022.
15.12.2022. YUCOM je sa partnerima BCBP i Udruženjem Narodni parlament predstavio je 3. izveštaj o napadima na branitelje ljudskih prava u Srbiji za 2022. Govore Katarina Golubović, Milan Filipović, Milena Vasić i Stevan Lilić iz YUCOM-a, Dragana Arsić (Odbranimo šume Fruške gore) i Staša Zajović (Žene u crnom).

Sarajevski rezač magle

Glasom mladih - RSE
Kako se mogu koristiti moderne tehnologije za rješavanje ekoloških problema?
Kako se mogu koristiti moderne tehnologije za rješavanje ekoloških problema? Student mašinstva u Sarajevu Damir Hanić ima ideju kako da se riješi smog i magla u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. A jegova ideja zahtjeva dvije pomislit ćete nespojive stvari: dron i tjesteninu.

ZADOVOLJSTVO U TEKSTU – Imitacija života

Remarker
U novoj epizodi Heartefactovog podkasta „Zadovoljstvo u tekstu“ pod nazivom „Imitacija života“, Biljana Srbljanović i Vladimir Cerić govore o dokumentarnoj mini-seriji „Harry & Meghan“ Liz Garbus.
U novoj epizodi Heartefactovog podkasta „Zadovoljstvo u tekstu“ pod nazivom „Imitacija života“, Biljana Srbljanović i Vladimir Cerić govore o dokumentarnoj mini-seriji „Harry & Meghan“ Liz Garbus.

U šest epizoda, serija prati kraljevski par od upoznavanja 2016. g. do danas, uz korišćenje privatnog arhivskog materijala koji je par napravio tokom godina, a naročito otkad su doneli odluku o povlačenju u Kanadu i SAD. Uz vojvodu Harija i vojvotkinju Megan, u dokumentarcu govore njena majka Dorija Regland, porodični prijatelji, istoričari i novinari.

Dokumentarna serija je najgledaniji Netflix-ov program u Ujedinjenom Kraljevstvu 2022. godine, premda su kritike s obe strane Atlantika bile uglavnom loše. Prema istraživanjima javnog mnenja, većina ispitanih Britanaca veruje da je loše što je uopšte dokumentarac sniman, a polovina je imala velike sumnje u način na koji je Netflix pristupio temi. Takođe, nakon emitovanja popularnost bračnog para je u Ujedinjenom Kraljevstvu opala, tako da sada 3 od 5 ispitanika ima negativno mišljenje o Hariju, a 2 od 3 ispitanika ima negativno mišljenje o Megan.

Audio vodič Palata Srbija – Centralni Hol

Tačka povratka
Kao prvi projekat total-dizajna u posleratnoj Jugoslaviji, Palata Saveznog-izvršnog veća nastaje u vrlo osetljivom i istorijski prelomnom periodu.
Kao prvi projekat total-dizajna u posleratnoj Jugoslaviji, Palata Saveznog-izvršnog veća nastaje u vrlo osetljivom i istorijski prelomnom periodu. Centralna figura u procesu izgradnje i opremanja palate je njen arhitekta Mihailo Janković, koji se opredelio za Internacionalni stil u arhitekturi, odbacivši socijalistički realizam. Stoga, Palata može da se posmatra i kao izraz nove umetničke slobode čiji je zadatak bio da u punom sjaju proslavi novu mladu državu Jugoslaviju.

Opremanje Palate podrazumevalo je i otkup velikog broja dela likovne i primenjene umetnosti, što je omogućilo susret dve generacije likovnih umetnika, predratnu i posleratnu. Kao rezultat ovog procesa nastala je najznačajnija zbirka jugoslovenske umetnosti druge polovine XX veka koju sada imate priliku da vidite.

Ovo vredno arhitektonsko zdanje u svom svečanom delu, sadrži centralni hol u kojem se trenutno nalazite, dva zasebna foajea, kao i 6 salona koji predstavljaju mikromuzeje naroda i narodnosti Jugoslavije i simbolično označavaju federalni sistem uređenja države. Cela zgrada ima tri sale u svečanom delu palate, trinaest konferencijskih sala, 744 kancelarijska prostora, a ukupna površina palate je 65.000 metara kvadratnih.

Interesantno je da palata SIV-a uz zgradu Doma Sindikata predstavlja prvi posleratni objekat u Beogradu i u celoj Jugoslaviji u kojem je postavljen sistem panelnog grejanja prostorija i centralni sistem za klimatizaciju.

Uređenje salona je bilo povereno arhitektama iz republika kojima su saloni posvećeni, a njihova površina u odnosu na centralnu Salu Jugoslavije procentualno je odgovarala površini republika u odnosu na Jugoslaviju. Svaki od salona predstavlja karakteristično kulturno nasleđe svake od federativnih jedinica.

Kao centralna tačka hola, mozaik Marija Pregelja „Sutjeska“, dimenzija 5 puta 14 metara postavlja ton i narativ palate, a njegova dramatičnost i izvedba uvlače posetioca u priču o Jugoslaviji. Izrađen od prirodnog kamena u duhu kubizma, mozaik “Sutjeska” je često bilo poređeno sa Pikasovom “Gernikom”. U prvom planu je prikaz bitke, a u donjem delu spasavanje ranjenika. Raznovrsnost pokreta i izraza likova oslikava svest o značaju svakog pojedinca u doprinosu kolektivnom uspehu, što je glavna poruka umetnika, u skladu sa osnovnim jugoslovenskim vrednostima.

Budući da je glavna polazna tačka svečanog dela palate, centralni hol vodi i ka u Kabinetu Josipa Broza Tita, Salonu za akreditive, kao i ka Kabinetu podpredsednika SIV-a, koji nisu otvoreni za posetu.

Jedna anegdota iz vremena izgradnje SIV-a kaže kako su Tita naročito zanimale dimenzije njegovog kabineta, što je sa arhitektama proveravao lično Aleksandar Ranković, potpredsednik Jugoslavije i Titov kum. Interesantno je i to da je sam Tito veoma voleo da boravi u svom kabinetu u SIV-u i da u salama palate dočekuje strane i domaće goste, dok je u svom drugom kabinetu u zgradi Centralnog komiteta – današnja kula poslovnog centra “Ušće” – bio samo jednom, i to nakon otvaranja 1965. godine.

Uprkos dugoj izgradnji i turbulentnoj istoriji, zgrada Saveznog-izvršnog veća, ili Palata Srbija kako je danas zovemo, i danas važi za jedno od najreprezentativnijih državnih zdanja. Veterani među zaposlenima u palati i dalje spominju poznate prijeme, ali i dramatične događaje, kao što je požar 1977. godine, koji je izbio u kuhinji i koji se unutrašnjim zidom proširio na centralni, svečani deo zgrade. Požar je izbio 24. maja, baš na dan kada je Tito tradicionalno organizovao koktel svečanost povodom Dana mladosti. Iako je opasnost od vatre izazvala veliku pometnju među zaposlenima, svečanost nike otkazana – već je samo premeštena u prizemlje svečanog dela. Nakon svega, veliki broj ljudi je davao izjave o požaru, a neki su čak odvođeni i na detaljnije informativne razgovore.

Dobrodošli u najbogatiju galeriju jugoslovenske umetnosti!

Audio vodič Palata Srbija – Sala Jugoslavija

Tačka povratka
Sala Jugoslavija najveća je i najreprezentativnija prostorija palate, a izvedena je u potpunosti prema projektu Mihaila Jankovića.
Sala Jugoslavija najveća je i najreprezentativnija prostorija palate, a izvedena je u potpunosti prema projektu Mihaila Jankovića. Za vreme svečanih prijema, mogla je da ugosti i preko hiljadu i pet stotina posetilaca. Upravo u sali Jugoslavija održan je ceremonijalni deo Konferencije nesvrstanih 1961. godine, kao inaugurativni događaj u palati.

Raskošni dekorativni i funkcionalni elementi zajednički doprinose harmoničnom i impresivnom utisku koji sala ostavlja, dok zidne kompozicije koje odišu duhom vremena u kom su nastale zaokružuju utisak otmene grandioznosti.

Tri velike zidne predstave su “Let u kosmos” Petra Lubarde, “Svečano – Putevima nove Jugoslavije” Lazara Vujaklije i “Stvaranje nove Jugoslavije” Mladena Srbinovića.
Lubardina kompozicija “Let u kosmos” naslikana je na platnu kaširanom na zid, u dimenzijama 5 puta 20 metara. Platno simbolima ukazuje na progres novog društvenog poretka mlade socijalističke Jugoslavije, a motiv predstavlja ekspresionistički prikaz Heliosovih kočija. Lubarda je antički izraz pretočio u simbol modernog stremljenja ka višim duhovnim i intelektualnim sferama, bez straha od nepoznatog.

Nasuprot “Letu u kosoms” stoji monumentalna slika snažnog kolorita, “Svečano – Putevima nove Jugoslavije” Lazara Vujaklije. Slika je rađena između 1962. i 1977. godine, a predstavlja visoko stilizovanu simboličnu kompoziciju pravca nove, nesvrstane Jugoslavije, između istoka i zapada. Na slici prepoznajemo univerzalne simbole poput kruga, ptice, šume, stabla, kuće i ljudskog lika, koji se često javljaju u Vujaklijinom stvaralaštvu.

Na podužnom zidu koji pregrađuje Salu Jugoslavije od centralnog hola nalazi se veliki mozaik triptih Mladena Srbinovića, “Stvaranje nove Jugoslavije”. Delo je monumentalno i pokriva površinu od 150 metara kvadratnih, a čine ga tri zasebne kompozicije razdvojene prislonjenim stubovima. Tematski ujedinjeni, delovi ovog izrazito koloritnog mozaika iskazuju ideju o veri u budućnost mlade socijalističke države kroz tri aspekta – razvoj kulture, nauke i industrije. Kao angažovano delo, Srbinovićev mozaik poseduje i veliku umetničku vrednost i ostavlja snažan utisak na posetioce.

Poseban element koji privlači pažnju i izaziva divljenje u Sali Jugoslavije jeste veliki kristalni luster koji kruniše prostor i ističe njegov svečani karakter. Luster sadrži 2600 sijalica i smešten je ispod staklene kupole čime je omogućeno da prostorija impozantnih razmera bude kvalitetno osvetljena kako veštačkom tako i prirodnom svetlošću. Luster je u obliku kristalne rozete sa čeličnim kracima koji se susreću u središnjem pozlaćenom prstenu, i jedno je od najupečatljivijih ostvarenja u celom objektu. U vreme kada je napravljen, bio je to najveći luster na svetu. Sa težinom od preko 9 tona i prečnikom od 18 metara kao retkost i svedočanstvo jednog posebnog vremena, kristalni luster Sale Jugoslavija i dalje nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Audio vodič Palata Srbija – Hrvatski Salon

Tačka povratka
Kada je trebalo urediti enterijer Hrvatskog salona, taj zadatak poveren je Vjenceslavu Rihteru, jednom od vodećih hrvatskih i jugoslovenskih arhitekata posleratnog perioda.
Kada je trebalo urediti enterijer Hrvatskog salona, taj zadatak poveren je Vjenceslavu Rihteru, jednom od vodećih hrvatskih i jugoslovenskih arhitekata posleratnog perioda.

Smešten na samom uglu svečanog dela palate, salon je osvetljen dvostrano, dok dekoracijom dominira freska monumentalnih dimenzija izrađena čitavom dužinom podužnog zida. Autor freske je Oton Gliha, hrvatski slikar, koji je inspiaciju pronašao u gromačama, tipičnom dalmatinskom planinskom pejzažu.

Kristalni luster se proteže celom dužinom salona, a tapiserija s prikazom gradova urađena prema zamisli Jagode Buić, umetnice koja je najviše doprinela otvaranju puteva ka novom izrazu moderne tapiserije.

Slika “Sutjeska” autora Lazara Vozarevića, otkupljena je na konkursu za uređenje palate 1961. godine, a u Hrvatski salon je doneta naknadno.