Kakva je budućnost šećerana u Srbiji, da li su proizvođači šećerne repe zadovoljni, na koji način je beli luk koji gaji porodica Mihok poseban i šta je in vitro proivzdonja i da li postoji u Srbiji, saznaćete slušajući najnoviji AgroSmart podkast.
Pre nekoliko decenija Srbija je bila vodeća u proizvodnji šećera. Agroekonomista Milan Prostran objašnjava da je Srbija u vreme kada su šećerane radile punim kapacitetom imala preko 100.000 hektara pod šećernom repom, dok je danas taj broj sveden na 40.000 hektara. To je dovelo i do značajnog smanjenja broja šećerana koje i dalje rade.
“Mi smo danas svedeni na svega nekoliko šećerana koje rade. Najveći deo ih je propao. Nalaze se kao spomenici to je tužan slika. Spomenici su posebno veliki i te su fabrike kratko radile za preradu šećerne repe. Na svega na 4-5 šećerana je svedena naša proizvodnja šećera, što nije dobro imajući u vidu da je cena šećera svetskoj pijaci počela da raste i logično je da profitiramo, ali šta je tu je”, objašnjava Prostran.
S druge strane, proizvođač šećerne repe iz Crepaja, Miloš Margan, kaže da je i proizvođača sve manje, te da bi saradnja sa fabrikama morala da se poboljša.
“U poslednjih godinu dana manje je proizvođača šećerne repe, jer stvarno nju je teško proizvesti i dug je to proces. Evo mi već od ove godine planiramo i zemljište i predus za sledeću setvu koja će biti na proleće. Onda održati to sve – tu ima puno napada insekata, buba, zatim idu korovske biljke koje napadaju i treći napad se vrši od bakterija i gljiva. Sve to vreme moramo da štitimo, da pratimo da bismo proizvesti šećernu repu. Tako da šećerane i ljudi sa strane izlaze nam u susret, ali opet mislim da bi to sve moglo da se podigne na neki viši nivo da bi u potpunosti bili zadovoljni”, ističe Margan.
Kako smo i u prethodnoj epizodi podkasta AgroSmart pričali o proizvodima sa geografskim poreklom i procesu sertifikacije – o toj temi ćemo govoriti i u novoj epozodi, ali fokusirajući se na proizvodnju belog luka. Mikloš Mihok, proizvođač belog luka iz sela Vrbica kaže da je process sertifikacije od velikog značaja za proizvođače, jer će osigurati kvaliltet, ali i cenu proizvoda.
“Brend u osnovi gradimo na tome i veoma nam znači sertifikacija. Jako je velika razlika u tržišnoj ceni. Time što bismo imali sertifikaciju o geografskom poreklu, mi možemo još jednu stavku držati u samom našem marketing. Možemo da naglasimo čime se bavimo i zašto držimo cene koje držimo”, objašnjava Mihok.
Nesvakidašnja in vitro proizvodnja
Apsolvent Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Ognjen Đensić osnovao je firmu Invitros sa ciljem da unapredi proizvodnju biljaka u Srbiji. Ono čime se ova firma bavi jeste proizvodnja mladih biljaka u laboratorijski strogo kontrolisanim i sterilnim uslovima.
“Konkretno vršimo proizvodnju biljaka u strogo kontrolisanim uslovima, gde mi te naše biljke uvodimo iz spoljnog sveta u idealne uslove, laboratorijske, sterilne, čistimo ih od svih patogena i kao takve dalje ih umnožavamo do nekog željenog broja. Nakon toga imamo taj momenat aklimatizacije to jest privikavanje biljaka na spoljni svet, to jest na neidealne uslove”, objašnjava Đensić.
Produkcija: Fabrika kreativnosti