Jutarnji program za Srbiju – januar/siječanj 27, 2022

Jutarnji program za Srbiju - RSE

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

No.170 | MotoGP: RNF Yamaha predstavila MotoGP i MotoE timove. | Šta mogu Doviciozo i mlađi Binder | Skraćeno izdanje – deo tima na putu

Lap 76

Lap 76 No.170 | MotoGP: RNF Yamaha predstavila MotoGP i MotoE timove. | Šta mogu Doviciozo i mlađi Binder | Skraćeno izdanje – deo tima na putu

Shop: https://shop.infinitylighthouse.com 
Patreon: https://www.patreon.com/infinitylighthouse 
Zapratite nas na društvenim mrežama ️ 
Instagram – https://instagram.com/infinitylighthouse 
Facebook – https://facebook.com/theinfinitylighthouse
Twitter – https://twitter.com/infinitylighths 

Sve sportske vesti pratite na: https://sportsmagazin.rs i https://sportklub.com   ️ 

Domaćini: Dejan Potkonjak i Srđan Erceg

#lap76
#MotoGP
#infinitylighthouse

=======HUMANITARNI KUTAK======
Pomozimo Branku!

Slanjem SMS poruke: Upišimo 917 i pošaljimo SMS na 3030
Slanjem SMS poruke iz Švajcarske: Upišimo human917 i pošaljimo SMS na 455

Uplatom na dinarski račun: 160-6000000795270-51

Uplatom na devizni račun: 160600000079558770
IBAN: RS35160600000079558770
SWIFT/BIC: DBDBRSBG

Uplatom platnim karticama putem linka: E-doniraj (https://www.budihuman.rs/edonate/sr?user_id=917)
Uplatom sa vašeg PayPal naloga putem linka: PayPal (https://www.budihuman.rs/paypal/sr/donate?user_id=917)

Datum: 26. januar 2022.
Lokacija: Studio na kraju Univerzuma
Produkcija: Infinity Lighthouse https://www.youtube.com/infinitylighthouse
Website: https://infinitylighthouse.com/

Podcast DLZ i Dragoljub Bakić: Opozicija se ujeda, a Vučić nazdravlja

Nova.rs
Heroj najnovije epizode vašeg omiljenog podkasta „Dobar, loš, zao“ je Nenad Kulačin, koji je emisiju pripremio i vodio sa „ekskluzivne lokacije“ – svoje spavaće sobe, pretvorene u karantin, pošto je zaražen koronavirusom.
Heroj najnovije epizode vašeg omiljenog podkasta „Dobar, loš, zao“ je Nenad Kulačin, koji je emisiju pripremio i vodio sa „ekskluzivne lokacije“ – svoje spavaće sobe, pretvorene u karantin, pošto je zaražen koronavirusom.

Marko Vidojković bio je u studiju, a na meniju čuvenog dvojca našle su se tri slasne teme: Atentat na Vučića, odlazak Rio Tinta iz Srbije (do posle aprilskih izbora) i predlog Dragana Đilasa da Zdravko Ponoš bude kandidat opozicije za predsednika Srbije.

Gost u drugom delu emisije je proslavljeni arhitekta Dragoljub Bakić, ispred sveže stvorene zeleno-leve opozicione koalicije „Moramo“. Tema za razgovor bilo je pregršt, od originalnog pristupa predstojećim izborima, preko Rio Tinta, do odsudne bitke za Beograd, koji građani na proleće moraju odbraniti od sigurne propasti, koja ga čeka, ako SNS i SPS osvoje još jedan mandat.

U Magarećem kutku čućete predsednika Srbije kako podmićuje omladinu da glasa za SNS.

#133 O nauci u Srbiji i psihijatrijskim lekovima sa Dr Marinom Jukićem

Pokretači
Dr Marin Jukić je vanredni profesor na Farmaceutskom fakultetu u Beogradu i jedan od naših najboljih naučnika.
Dr Marin Jukić je vanredni profesor na Farmaceutskom fakultetu u Beogradu i jedan od naših najboljih naučnika. Dr Jukić razvija metode da se psihijatrijski lekovi bolje doziraju i tako da se pomogne mnogima koji pate od duševnih bolesti. Pričali smo o izazovima u nauci i farmaciji i njihovoj ulozi u društvu, mentalnom zdravlju i bavljenju naukom.

Srbija u dva – januar/siječanj 26, 2022

Srbija u dva - RSE

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji.

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji. Sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta, tematske priloge o aktuelnim dešavanjima iz oblasti politike, ekonomije i slično, te priče iz svakodnevnog života ljudi, kao i priloge iz sveta.

SPECIJAL 2 – Drugi rodjendan Prica iz dijaspore

Priče iz dijaspore
Interesuje vas virtuelna kancelarija?

Interesuje vas virtuelna kancelarija? Onda je Otvaranje firme .com pravo mesto za vas! 

Virtuelna kancelarija u Beogradu – prvi mesec besplatno pozivom na podcast Priče iz dijaspore. Otvaranje firme u Srbiji za strance, kao i za domaće državljane, možete naručiti online.

Da li ste već čuli za Balkanski kutak? Balkanski kutak je platforma koja okuplja celu ex-Yu dijasporu na jednom mestu. Zanima vas gde je najbliži ex-Yu restoran, naš advokat, doktor, sportski klub, kada je sledeća svirka ili dečija priredba? Posetite Balkanski kutak . com i jednim klikom pronađite ex-Yu dijasporu i njene događaje u Vašem okruženju.

Trenutno možete pronaći ex-Yu dijasporu u Berlinu, Hamburgu i Nirnbergu, a uskoro i u ostalim gradovima Nemačke a i širom sveta. Registrujte se na Balkanski kutak . com i utičite na dalji razvoj i širenje platforme vašim konstruktivnim pitanjima i sugestijama.

Patreon donacije za dalji razvoj podcasta Priče iz dijaspore  

26. januar je poseban datum za podcast Priče iz dijaspore. Pre 2 godine, 26. januara 2020. godine, izašla je prva epizoda podcasta! 

Do drugog rodjendana snimio sam preko 150 što intervjua, što bonus i specijal epizoda, baš kao što je i ova današnja. Interesuje vas kako se kotira podcast Priče iz dijaspore u odnosnu na globalnu, regionalnu i domaću scenu? Onda poslušajte današnju epizodu u kojoj sam, između ostalog, o tome razgovarao sa Goranom Vojteškim, kolegom podcasterom i jednim od osnivača platforme podcast.rs. U razgovoru sa Goranom dotakli smo se i poslednjih trendova u podcast svetu, ali i kako se razvija domaća podcast scena. Uživajte u još jednom specijalu na podcastu Priče iz dijaspore!

Priče iz dijaspore možete gledati i na YouTube-u

085 – Gde završavaju šarene pilule?

Reaguj!
Antibiotik čije je pakovanje lekar prepisao do pola, analgetik koji je previše dugo stajao u fizoci “zlu ne trebalo”, probiotik koji sada već ima kontraefekat – sve ovo dugo stoji u kućnim apotekama.

Antibiotik čije je pakovanje lekar prepisao do pola, analgetik koji je previše dugo stajao u fizoci “zlu ne trebalo”, probiotik koji sada već ima kontraefekat – sve ovo dugo stoji u kućnim apotekama. Ipak, svi ovi lekovi, zajedno sa baterijama i ostalim električnim otpadom, ne idu u redovnu kantu za otpatke. Ovaj otpad se tretira na drugačiji način, a upravo to je tema 85. epizode podkasta Reaguj! Nezavisnog društva novinara Vojvodine.

Medicinski otpad je otpad koji nastaje u objektima zdravstvene zaštite ljudi i životinja i deli se na dve vrste. Neopasan otpad svrstava se u klasični komunalni otpad. Opasan medicinski otpad je onaj koji zahteva posebno postupanje, a to je farmaceutski otpad, zatim oštri predmeti, otpad zagađen krvlju i telesnim tečnostima, delovi tela, infektivni, hemijski, otpad sa teškim metalima, boce pod pritiskom. Za njega je predviđeno posebno odlaganje o čijoj je proceduri dužan da se stara proizvođač otpada koji proizvodi više od 200 kilograma opasnog medicinskog otpada godišnje. Proizvođač je takođe dužan da smanji količinu otpada na nužno, kao i da ga sortira na opasan i neopasan. On takođe, mora da ima ugovor sa pravnim licem koji će taj otpad tretirati.

Osim što je upravljanje ovakvim otpadom strogo pravno regulisano, proizvođač otpada je dužan da podatke o količini otpada po vrstama dostavlja Agenciji za zaštitu životne sredine.

Ukoliko kod nas ne postoje odgovarajući uslovi da se opasan medicinski otpada odloži na ekološki prihvatljiv i efikasan način, medicinski otpad bi trebalo da se izveze.

Što se farmaceutskog otpada tiče, Zakon o upravljanju otpadom nalaže apotekama da preuzmu medicinski otpad od građana i da ga distribuiraju dalje u svrhu recikliranja ili bezbednog odlaganja. Apoteke u svojim prostorijama moraju da poseduju poseban kontejner gde bi građani mogli da odlože medicinski otpad, a apoteke moraju da vode posebnu evidenciju koju će dostaviti Agenciji za zaštitu životne sredine. Apoteke moraju na vidnom mestu da istaknu da prikupljaju neupotrebljene lekove građana i to bez naknade.

Građani po zakonu, neuotrebljene lekove za ljude i životinje moraju da predaju apoteci. Otpad koji sadrži psihoaktivne susptance, odlaže se na još kontrolisaniji način, predviđen zakonom.

Vojvođanski istraživačko-analitički centar postavio je i upitnik o farmaceutskom otpadu, kako bismo saznali koliko su građani i građanke Srbije upućeni u ovu temu. Pristiglo je 35 odgovora. Od toga je njih 19 pokušalo da vrati lekove kojima je istekao rok u apoteku, dok 16 to nije ni probalo. Od svih odgovora koji su nam pristigli, samo u četiri je pisalo da su apoteke primile farmaceutski otpad, dok je u 16 navedeno da apoteke to ipak nisu uradile. Ono što nije iznenadilo je činjenica da za opciju odnošenja farmaceutskog otpada u apoteku uopšte nije znalo njih 9. Dakle, građani i građanke često nisu informisani o opasnostima farmaceutskog i medicinskog otpada, kao ni gde ga treba odložiti.

Gojkan Stojinović, stručnjak za cirkularnu ekonomiju i upravljanje otpadom i član neformalnog udruženja građana Zrenjaninska Akcija ističe da je na institucijama, poput Agencije za zaštitu životne sredine i ministarstva, da informišu građane o ovoj temi.

“Informisanje građana i uopšte bilo koje vrste informacija o upravljanju otpadom i o zaštiti životne sredine mora da krene on sistemskog rešenja. Dakle, prvenstveno institucije sistema kao što su SEPA naša, zatim ministarstvo, a onda se to spušta dole na jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća koja su u tom biznisu da kažem, u tom poslu, odnosno apoteke, i naravno privatni sektor koji je u Zrenjaninu recimo preuzeo zrenjaninsko javno preduzeće, apoteke zrenjaninske, jednostavno to je sada malo na nivou javno-privatnog partnerstva, ali i oni su u obavezi da učestvuju u celom sistemu obaveštavanja i zbrinjavanja tog otpada”, objašnjava Stojinović.

Na podkastu radili: Nemanja Stevanović, Sanja Đorđević, Irena Čučković, Sanja Kosović i Iva Gajić.