100 – Stotka deci ulice

Reaguj!
U jubilarnoj, 100. epizodi podkasta Reaguj razgovaramo o prinudnom prosjačenju.

Koliko često vam se dešava da šetate ulicom i vidite ispruženu ruku koja traži pomoć? Da li u tim situacijama pružate novac, odmahnete glavom – ili ipak, pogledate bolje i pokušate da pronađete znakove da li joj je potreban drugi vid pomoći – koji nije finansijski?

U jubilarnoj, 100. epizodi podkasta Reaguj razgovaramo o prinudnom prosjačenju. U ovoj epizodi pokušaćemo da prikažemo položaj žrtava radne eksploatacije sa fokusom na decu, način na koji se država nosi sa ovim problemom – ali i načine na koje mi, građani, možemo da im pomognemo.

Organizacija ASTRA posvećena je iskorenjivanju svih oblika eksploatacije i trgovine ljudima, posebno nad ženama i decom, kao i pružanju podrške u potrazi za nestalom decom. Hristina Piskudilis iz organizacije ASTRA kaže da samim tim što je stepen siromaštva iz godinu u godinu sve veći: imamo i veći broj osoba koje prose na ulici, a među njima ima i mnogo dece.

“Neke procene su da samo u Beogradu ima 2-3 hiljade dece koje se bave prosjačenjem. E sada, ono što je na primer bitno u svemu tome jeste da mi znamo da je u pitanju prekršajno delo, ali postoji i gledanje kroz prste od strane čitavog sistema na tu pojavu. Imajući u vidu da mnogi ljudi na taj način izdržavaju porodice. Nekada se desi da dete prosto, u dogovoru sa roditeljima, dete može na taj način da doprinosi kućnom budžetu”, navodi ona.

Stepen siromaštva je svake godine veći, deca ili pomažu roditeljima, ili se brinu o sebi ili su žrtve prinudnog prosjačenja. Za to jeste odgovorni sistem. Međutim, Programska direktorka Centra za integraciju mladih Aleksandra Micić, navodi da kada se govori o deci prosjacima problem se prihvata kao problem nefunkcionisanja sistema pravosuđa i policije, a deca su žrtve trgovine ljudima i eksploatacije. Problem je znatno dublji.

“Deca izlaze na ulicu da rade i pomognu porodici na žalost kao posledica ekstremnog siromaštva i uslova u kojima žive, a ne nužno kao eksploatisana lica bilo od roditelja, bilo od nekog drugog. Naravno, ne možemo da kažemo da je uvek tako. Oba slučaja su tužna. Ako posmatramo tako, možemo deci pružiti s jedne strane novac, a nekada nešto od hrane, nešto što im treba, porazgovarati sa njima, gde idu u školu, koga imaju, preporučiti im svratište”, navodi Micić.

Hristina Piskudilis iz organizacije ASTRA smatra da je zakon dobar – ali da problem leži u njegovoj primeni.

“Što se tiče prosjačenja – ono spada u prekršajno delo, to su finansijske kazne. Ne znam koliko je to efikasno, s obzitom na to da ti ljudi nemaju para. Što se tiče prinudnog prosjačenja kao vrste trgovine ljudima – imamo dobro zakonsko rešenje. Kazne su od 3 do 12 godina. Problem je u tome što se zakonska regulativa i zakoni ne sprovode dovoljno efikasno, niti je kaznena politika kakva bi trebala da bude kako bi se trgovci ljudima prestali baviti tim poslom”, kaže Piskudilis.

Po pitanju rada nadležnih institucija: Piskudilis smatra da je najbolja slika toga – statistika.

“U prethodne tri godine – mi imamo zvaničnu brojku i upozorenje stručnjaka da je broj žrtava na teritoriji Srbije 10 puta veći. Što se tiče prosjačenja, 2019. godine, od ukupno 39 žrtava – samo 4 su bile identifikovane kao žrtve trgovine ljudima prinuđene na prosjačenje. 2020 od 57 – samo dve žrtve. 2021. od zvanično registr 44, samo 10 posto su činile žrtve prinuđene na prosjačenje. To su jednocifrene brojke, koje se kreću u zadnjih tri godine, od 1 do 5 – a znamo da npr samo u BG ima dve-tri hiljade dece koja prosi. Tu vidimo da u sistemu nešto škripi, znači nemoguće je da ih je toliko malo”, upozorava ona.

Deca koja su prepuštena ulici svakako nisu odlika sistema koji je uređen i koji radi u cilju zaštite svojih građana. Aleksandra Micić iz Centra za integraciju mladih navodi da je rešavanje ovog problema pitanje političke volje.

“Ne postoje na žalost sistemska rešenja koja mogu da dovedu do smanjenje broja dece na ulici. Ne postoje apsolutno uređena društva gde ne postoje deca na ulici, ali postoje uređenija društva gde je taj broj mnogo manji i društva koja mnogo efikasnije reaguju na ovaj problem. Ono što jeste problematično je što pitanja dece u uličnoj situaciji nije pitanje, uslovno rečeno, čije rešavanje mnogo doprinosi. Ako gledamo da je većina stvari politička volja, ako gledamo kroz to, onda ovo nije pitanje nije dovoljno atraktivno i tu nastaje rupa, nastaje šum kada je u pitanju rešavanje”, navodi Aleksandra Micić.

Emisiju pripremaju Sanja Kosović, Sanja Đorđević, Irena Čučković i Iva Gajić.

No.198 | F1: Miami GP – Touchdown Max | Leclerc – Verstapen 2:3 | Mercedes se još uvek traži

Lap 76

MIAMI GP, TOUCHDOWN MAX. Leclerc – Verstapen 2:3. Vikend žurki, zabave i spektakla pripao šampionu. Mercedes se još uvek traži. Bitke za sredinu tabele sve moćnije. Počela Formula W

Kupite naše majice, knjige i podržite nas na: https://shop.infinitylighthouse.com 
Postanite član na YouTube-u: https://www.youtube.com/channel/UCQ2D37u3DU1XGxxriq5779Q/join
Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/infinitylighthouse 
Ponosni sponzori filma Top Gun Maverick https://taramountfilm.com/

Zapratite nas na društvenim mrežama ️ 
Instagram – https://instagram.com/infinitylighthouse 
Facebook – https://facebook.com/theinfinitylighthouse
Twitter – https://twitter.com/infinitylighths
Kod za Fantasy ligu je 7e3b2bc89e

Sve sportske vesti pratite na: https://sportsmagazin.rs i https://sportklub.com

Domaćini: Pavle Živković i Srđan Erceg

#lap76
#infinitylighthouse
#F1
#skf1
#topganmaverik  
#topgunmaverick

=======HUMANITARNI KUTAK======
Pomozimo Branku!

Slanjem SMS poruke: Upišimo 917 i pošaljimo SMS na 3030
Slanjem SMS poruke iz Švajcarske: Upišimo human917 i pošaljimo SMS na 455

Uplatom na dinarski račun: 160-6000000795270-51

Uplatom na devizni račun: 160600000079558770
IBAN: RS35160600000079558770
SWIFT/BIC: DBDBRSBG

Uplatom platnim karticama putem linka: E-doniraj (https://www.budihuman.rs/edonate/sr?user_id=917)
Uplatom sa vašeg PayPal naloga putem linka: PayPal (https://www.budihuman.rs/paypal/sr/donate?user_id=917)

Datum: 10. maj 2022.
Autor: Srđan Erceg
Lokacija: Studio na kraju Univerzuma
Produkcija: Infinity Lighthouse https://www.youtube.com/infinitylighthouse
Website: https://infinitylighthouse.com/

Radio Galaksija Arhiva #5: Kolaž rubrike „Jedan pisac, jedna knjiga!“ [10-05-2022]

Naučni megafon

U Radio Galaksiji je kroz rubriku „Jedan pisac, jedna knjiga!“ do sada predstavljeno preko 90 pisaca i knjiga! Ideja je bila da se napravi svojevrsni interkulturni dijalog između nauke i umetnosti kroz radijski razgovor, i da se u takvom prostoru pokrenu neke od tema o kojima valja svakoga dana pomalo misliti, kao i da se prodube čitalačka interesovanja i proširi književni (i generalno literarni) ukus slušalaca, da se ponudi jedan Radio Galaksiji svojstven pogled na čitanje i književnost. 

Ova arhivska epizoda predstavlja kolaž 9 izabranih pisaca i knjiga, 9 kratkih razgovora o književnim delima i autorima, izbor koji dosta dobro oslikava celokupnu „policu“ koju smo napravili u rubrici „Jedan pisac, jedna knjiga!“. Pripremili smo vam razgovore o sledećim piscima i njihovim delima: 

  • Italo Kalvino, „Ako jedne zimske noći neki putnik“
  • Hulio Kortasar, „Školice“
  • Danilo Kiš, „Čas anatomije“
  • Konstantin Kavafi, „70 pesama“
  • Anatol Frans, „Ostrvo pingvina“
  • Kurt Vonegat, „Kolevka za macu“
  • Frederik Pol, „Kapija“
  • Den Simons, „Hiperion“
  • Ursula Legvin, „Stara muzika i robinje“

Mali razgovori o autorima, o njihovim knjigama, a sve to uz odabrane odlomke. Uživajte! 

A ako želite da čujete još ovakvih kratkih razgovora, zapratite naš kanal na YouTube-u i uključite obaveštenja (tj. kliknite na ono zvonce, ring-a-bell). Tokom narednih nedelja ćemo postavljati izdvojene segmente „Jedan pisac, jedna knjiga“, da ne morate da kopate po starim epizodama, premotavate i tražite ih. Stay tuned! Ovde: http://youtube.com/radiogalaksija

Ukoliko naš rad želite da podržavate iznosom koji sami određujete na mesečnom nivou, to možete učiniti ovde: https://patreon.com/join/radiogalaksija. Ukoliko želite da donirate Radio Galaksiju jednokratno preko PayPal-a, to možete učiniti ovde: http://paypal.me/radiogalaksija. Hvala!

Pratite nas i na društvenim mrežama: Facebook, Instagram, Twitter, Reddit.

A ukoliko više volite da čitate e-mailove, prijavite se na naš newsletter, ovde.

Support the show

Važno je da znaš – EP 723

Važno je da znaš
Pregled vesti agencije Beta o događajima koji su obeležili dan u Srbiji, regionu i svetu-10.maj 2022.

Pregled vesti agencije Beta o događajima koji su obeležili dan u Srbiji, regionu i svetu-10.maj 2022. Teme: Manuel Saracin, Aleksandar Vučić, Zorana Mihajlović, region, EU, članstvo, politička zajednixa, Emanuel Makron, Mario Dragi, Miloš Jovanović, DSS, sankcije, Rusija, istraživanje, debata, vojni rok, korona virus, Predrag Kon, Oracle, data centra, Kragujevac, Hašim Tači, OVK, sud, Aleksandar Šalenberg, Skoplje, Sofija, Milorad Dodik, Šefik Džaferović, UN, BiH, Blažo Jovanić, Odesa, napad, Analena Berbok

KUPEK 314, Zograf i „Priče iz Drugog rata“

KUPEK
Dok ne izmislimo vremeplov, ponajbliže tome, što nam može pokazati kako se običan čovjek snalazio u vremenima fašizma i okupacije, jesu stripovi Aleksandra Zografa.
Dok ne izmislimo vremeplov, ponajbliže tome, što nam može pokazati kako se običan čovjek snalazio u vremenima fašizma i okupacije, jesu stripovi Aleksandra Zografa. Sa jedne strane demitologiziraju „heroje“ iz filmova, a sa druge vraćaju priču o borbi protiv fašizma tamo gdje je i nastajala – među obične, nenaoružane „male“ ljude, koji su se suočavali sa svim strahovima od smrti, gladi… Tim više je njihov podvig i pobjeda veća. O tim i takvim ljudima priča i crta, a u 314. K.U.P.E.K. i priča naš drug Zograf. Sretan vam i borben Dan pobjede.
#slušajkupek #SFSN #victoryday
#umjetnostjenajjačapolitičkaopcija
#supportKUPEK
www.patreon.com/KUPEK

Jutarnji program za Srbiju – maj/svibanj 10, 2022

Jutarnji program za Srbiju - RSE

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.