Jutarnji program za Srbiju – mart/ožujak 10, 2022

Jutarnji program za Srbiju - RSE

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

Podcast DLZ i Vuk Jeremić: Izbori uoči nuklearnog pičvajza

Nova.rs
U 201. izdanju podkasta koji ogovaraju i vlast i opozicija, „Dobar loš zao“, Nenadu Kulačinu i Marku Vidojkoviću je bilo potrebno 26 minuta da zatvore usta od iznenađenja kad su čuli da se Aleksandar Vučić kandidovao za drugi predsednički mandat.
U 201. izdanju podkasta koji ogovaraju i vlast i opozicija, „Dobar loš zao“, Nenadu Kulačinu i Marku Vidojkoviću je bilo potrebno 26 minuta da zatvore usta od iznenađenja kad su čuli da se Aleksandar Vučić kandidovao za drugi predsednički mandat. Dodatnih 26 minuta im je trebalo da se oporave od evroatlantskog TV nastupa Dragana Šormaza, funkcionera SNS, koji samo što nije pozvao na bombardovanje Rusije. Nešto malo pričalo se i o aferi Savamala.

Gost je, kao što i priliči devetom martu, bio Vuk, ali Jeremić, lider Narodne stranke. Gospodin Jeremić je objasnio zašto je DLZ jedina emisija u kojoj će gostovati tokom predizborne kampanje, kako je kolaicija UzS ostala čitava, pa je čak i ojačala, posle predsedničke kandidature generala Ponoša, a prilično tmurne su njegove prognoze oko daljeg zaoštravanja odnosa Rusije i zapada.

U Magarećem kutku možete čuti Aleksandra Šapića kako će Beograd smatrati svojom ličnom imovinom, ako pobedi na izborima.

DLZ, samo na našem portalu! Podelite ovu epizodu na vašim društvenim mrežama

Epizoda 151 – O izdavackoj industriji u Londonu sa Natasom Delic (London, UK)

Priče iz dijaspore
Interesuje vas virtuelna kancelarija?

Interesuje vas virtuelna kancelarija? Onda je Otvaranje firme .com pravo mesto za vas! 

Virtuelna kancelarija u Beogradu – prvi mesec besplatno pozivom na podcast Priče iz dijaspore. Otvaranje firme u Srbiji za strance, kao i za domaće državljane, možete naručiti online.

Da li ste već čuli za Balkanski kutak? Balkanski kutak je platforma koja okuplja celu ex-Yu dijasporu na jednom mestu. Zanima vas gde je najbliži ex-Yu restoran, naš advokat, doktor, sportski klub, kada je sledeća svirka ili dečija priredba? Posetite Balkanski kutak . com i jednim klikom pronađite ex-Yu dijasporu i njene događaje u Vašem okruženju.

Trenutno možete pronaći ex-Yu dijasporu u Berlinu, Hamburgu i Nirnbergu, a uskoro i u ostalim gradovima Nemačke a i širom sveta. Registrujte se na Balkanski kutak . com i utičite na dalji razvoj i širenje platforme vašim konstruktivnim pitanjima i sugestijama.

Jednokratne donacije za dalji razvoj podcasta Priče iz dijaspore možete ostvariti putem PayPala 

Ove nedelje na podcastu Priče iz dijaspore se bavimo izdavačkom industrijom u Londonu, ali malo i preciznim alatima i umetnošću moje današnje gošće Nataše Delić.

Sa Natašom sa razgovarao o njenim studijama primenjene umetnosti u Hagu, iseljavanju za Veliku Britaniju i master studijama u oblasti izdavaštva, početnim koracima u izdavačkoj industriji, žigovima i intelektualnoj svojini, kao i za sam kraj o njenom današnjem poslu – pomaganju porodičnog biznisa koji se bavi proizvodnjom i distribucijom preciznih alata. Uživajte!

Priče iz dijaspore možete gledati i na YouTube-u

091 – Da li su nam potrebni dodatni vitamini?

Reaguj!
U 91. epizodi podkasta Reaguj! govorile smo o pravilnoj upotrebi imuno preparata i dodataka ishrani.

U 91. epizodi podkasta Reaguj! govorile smo o pravilnoj upotrebi imuno preparata i dodataka ishrani.

Specijalistkinja farmacije Sonja Stojiljković objašnjava na koji način je pandemija koronavirusa uticala na tržište imuno suplemenata.

“Mislim da je broj suplemenata, kad kažem broj – mislim i na broj različitih proizvođača i na broj različitih vitamina sa različitim dozama, čak i desetostruko veći nego pre početka pandemije. To je negde i očekivano, jer se farmaceutska industrija trudi da napreduje i da napravi što bolje preparate”, kaže Stojiljković.

Kada je reč o količini unosa vitamina putem hrane i suplemenata, sagovornica podkasta Reaguj! objašnjava da je koncentracija vitamina u hrani 100 do 200 puta manja nego u suplementima.

“To što uzimate kroz hranu apsolutno ne može dovesti do nekog predoziranja, ali u zavisnosti od toga kakvu hranu konzumirate, može se desiti da budete u deficitu sa nekim vitaminom ili mineralom. Naravno, sve to može laboratorijski da se izmeri i da se proveri. Deficiti različitih vitamina u organizmu mogu da prouzrokuju različita stanja, kao što je opadanje kose, kao što je pucanje kože na rukama i slično”, objašnjava Sonja Stojiljković.

A koje smo savete u vezi sa prevencijom koronavirusa i unosa vitamina mogli pročitati na internetu?

Pored pranja ruku, obaveznog nošenja maski i distance od metar i po, po pisanju brojnih medija, čini se da su i vitamini i suplementi neizostavni deo prevencije koronavirusa.

RTS u tekstu pod nazivom “Njegovo veličanstvo – vitamin De” objavljenom krajem prošle godine, navodi da vitamin D ima posebno mesto u prevenciji i lečenju koronavirusa. RTS navodi da ovaj vitamin unosimo kroz meso, ribu i jaja, ali da lekari savetuju da je svakako potrebno uključiti i suplemente.

Portal Lepa i Srećna piše da nutricionisti savetuju da tokom pandemije dnevno uzimamo dva puta po 500 miligrama vitamina C za prevenciju od infekcije. Nutricionistkinja sa pomenutog portala dalje savetuje da je potrebna i suplementacija vitamina D i K2, te da doza vitamina D treba da bude između 5 i 10 hiljada IU, kao i da je potrebno uzimati 20 miligrama cinka na dan.

Kako je i Danas pisao još 2020. godine, kada su virusne infekcije u pitanju najvažnije je uzimati vitamine D i C, koji su, po navodima autorke, bez sumnje glavni zaštitnici našeg imunog sistema.

Pored vitamina D I C, autorka ističe i cink. Po njenim rečima, delovanje cinka kao minerala podrazumeva “stopiranje” procesa upale odnosno oboljenja, jer svojim delovanjem na ćelije virusa prekida dalja lančana vezivanja i na taj način blokira dalje širenje i suzbija postojeće.⁣

Specijalista interne medicine doktor Dejan Zahorjanski ističe da je uzimanje vitamina preporučljivo, posebno nakon preležanog kovida, ali naglašava da to treba biti u ograničenom vremenskom periodu.

“Važan aspekt cele te priče vezane za povećanu potrošnju jesu preporuke pre svega samih lekara, koji su radili recimo u kovid sistemu, gde se preporučuje određena suplementacija i nadoknada vitamina, ali u ograničenom vremenskom periodu”, objašnjava Zahorjanski.

On dodaje i da ovi suplementi nisu pokriveni zdravstvenim osiguranjem, već je svako od nas vitamine kupovao od svojih para – bez obzira na to da li imaju recept doktora, ili ne.

“S obzirom na stav našeg zdravstvenog fonda, svi minerali i suplementi recimo koji su se pisali u okviru kovid lečenja pacijenata tokom pandemije su se kupovali na slobodnom tržištu i nisu bili pokriveni obaveznim zdravstvenim osiguranjem, to jest nije mogao niko da ih dobija na recept. Tako da je i to jedna razlika u širokoj dostupnosti tih preparata bez recepta”, objašnjava Zahorjanski.

Na podkastu su radile: Irena Čučković, Sanja Đorđević, Sanja Kosović i Iva Gajić.