Podcast DLZ i Boris Tadić: Kriv sam i za Jovanu Jeremić

Nova.rs
Dok normalan svet, uključujući i Džonija Depa, dobija ordenje, Marko Vidojković i Nenad Kulačin su pred Sretenje dobili novu tužbu od Aleksandra Šapića, kandidata za gradonačelnika Beograda ispred SNS.
Dok normalan svet, uključujući i Džonija Depa, dobija ordenje, Marko Vidojković i Nenad Kulačin su pred Sretenje dobili novu tužbu od Aleksandra Šapića, kandidata za gradonačelnika Beograda ispred SNS. To je bila idealna prilika da se na početku emisije svi zajedno podsetimo kako je Šapić sam za sebe rekao da bi bio ljudska gnjida kada bi pristao da sarađuje sa ljudima koji su za njega pričali da je lopov, hoštapler i svašta nešto.

DLZ dvojac se osvrnuo i na „spektakuranu“ listu SNS za parlamentarne izbore, kao i na čuđenje predsednika Srbije što je „popio“ tužbu za mito i korupciju.

A, o nosiocima „spektakularne“ SNS liste za Srbiju i Beograd, govorio je i gost DLZ Boris Tadić. Posebno je zanimljiv detalj da su oba nosioca, pomenuti Šapić za Beograd, i dr Danica Grujičić za republički parlament, nekadašnji njegovi saborci iz Demokratske stranke. Atmosfera tokom razgovora sa bivšim predsednikom Srbije je, tokom cele epizode, bila na ivici incidenta, ali sve je na kraju proteklo u najboljem redu. Na mnoga pitanja je Tadić uspeo da odgovori više nego korektno.

U Magarećem kutku su analizirane samo neke od laži i obmana, najava gostovanja predsednika Srbije kod Jovane Jeremić, a nije izostala ni stalna rubrika „Alo, glupačo!“.

I ovoga puta predlažemo, prvo pogledajte epizodu, pa onda sudite.

#136 Srpski DNK projekat i istraživanje porekla sa Nikolom Vuksoavljevićem

Pokretači
Nikola Vukosavljević je Glavni urednik Srpskog DNK projekta, koji je deo širih aktivnosti genealoškog ruštva Poreklo.
Nikola Vukosavljević je Glavni urednik Srpskog DNK projekta, koji je deo širih aktivnosti genealoškog ruštva Poreklo. Pričali smo o tome šta DNK analize mogu i ne mogu da nam kažu, zašto su moćna alatka u istraživanju istorije i arhelogije, iako podložna misinterpretacijama.

Duži intervju na patreon.com/belgrade , beleške na TheNustshellTimes.com

Važno je da znaš – EP 640

Važno je da znaš
Pregled vesti agencije Beta o događajima koji su obeležili dan u Srbiji, regionu i svetu – 16. februar 2022.

Pregled vesti agencije Beta o događajima koji su obeležili dan u Srbiji, regionu i svetu – 16. februar 2022. Teme: kovid podaci za Srbiju, pad broja novih infekcija u svetu, SNS predala listu za parlamentarne izbore, koalicioni sporazum Dveri i dela POKS-a koji predvodi Žika Gojković, Saša Radulović prvi na listi koalicije Suverenisti, Liga socijaldemokrata Vojvodine kritikovala dodelu ordena Pahomiju, Milorad Dodik o čestitki Željka Komšića povodom Dana nezavisnosti Kosova, Tužilaštvo BiH istražuje marš u Bužimu, Rusija tvrdi da je povukla deo snaga sa Krima, Stoltenberg kaže da nema dokaza, EU može da poveže davanje finansijske podrške članicama sa poštovanjem vladavine prava.

#190 – Luka Rajić, Emilija Terzić i Igor Rajić / prostor za mlade

Sceniranje
U prvoj epizodi 2022. godine u gostima su nam bili Emilija Terzić, Luka i Igor Rajić!
U prvoj epizodi 2022. godine u gostima su nam bili Emilija Terzić, Luka i Igor Rajić!
Ovaj mladi trio, samostalnim i zajedničkim projektima probija se eksplozivno kroz muzičku i vizuelnu scenu. Povezuje ih prijateljstvo i međusobna podrška o kojoj može da posvedoči svako ko prati njihov rad.
Pričali smo o njihovoj saradnji, prostoru za mlade na lokalnoj umetničkoj sceni, predstojećim izložbama, novim i starim pesmama, projektima i planovima. ✨

Srbija u dva – februar/veljača 16, 2022

Srbija u dva - RSE

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji.

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji. Sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta, tematske priloge o aktuelnim dešavanjima iz oblasti politike, ekonomije i slično, te priče iz svakodnevnog života ljudi, kao i priloge iz sveta.

Eureka 92 @RadioAparat – Darvinov rođendan

Eureka
Devedeset druga epizoda Eureke emitovana je 10. februara 2022. na Radio Aparatu.
Devedeset druga epizoda Eureke emitovana je 10. februara 2022. na Radio Aparatu.

Povodom 213 godina od rođenja Čarlsa Darvina razgovaramo sa dr Mirkom Đorđevićem sa Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ o teoriji evoluciji kroz istoriju, Darvinovom značaju za nauku i evolucionoj biologiji danas.

Priprema i vodi Jovana Nikolić.

Njuz Podkast broj 41

njuznet
Shvatili ste nas previše ozbiljno, pa moramo da demantujemo našu vest da Vučić deli 20l benzina vozačima.
Shvatili ste nas previše ozbiljno, pa moramo da demantujemo našu vest da Vučić deli 20l benzina vozačima. Ne deli. Onda smo ipak naskočili na Vučića, odnosno njegovu turneju po TV stanicama. Ima li neko za kog Viktor nije glasao i kako je to kada ti je prijatelj premijerka? Protest za zabranu iskopavanja bora i litijuma pretvorio se u glamping i mukbang. Objavljene su predizborne liste SNS i prvi na listama su dvoje doktora – Aleksandar Šapić i Dana Grujičić.

088 – Da li je ikome jasno šta je NFT?

Reaguj!
Novu, 88. epizodu podkasta Reaguj! posvetile smo NFT-jevima. Šta je to, pitate se?

Novu, 88. epizodu podkasta Reaguj! posvetile smo NFT-jevima. Šta je to, pitate se? E pa, nismo ni mi sigurne. Zato u ovonedeljnoj epizodi zajedno pokušavamo da otkrijemo, a samim tim i objasnimo šta je taj NFT, zašto se toliko priča o njemu u poslednje vreme, ali i da li njegova popularnost ima veze sa pandemijom.

IT stručnjak, Goran Milovanović, iz konsultanske kuće za nauku podataka, istraživanja i inžinjering, Data Kolektiv, objašnjava NFT na sledeći način.

“Ako pogledate kriptovalute, ono što znate je da su to digitalni zapisi koji se nalaze na specifičnoj vrsti, bazi podataka. Ona se naziva blokčejn. Samo to ime NFT dolazi iz tog kripto-sveta. Veoma su slični na način na koji se zapravo realizuju u kripto-novcu. Sam NFT u imenu nosi ono što je njegova korenita odrednica, ono što je razlika između njega i neke kriptovalute. Jer samo ime kaže „non-fandžbl-token“ token koji nije razmenjiv. Nešto što se upisuje na blokčejn, što predstavlja jedan digitalni zapis ali nije razmenjiv”, objašnjava on i dodaje da se NFT može pojaviti u bilo kom obliku.

Sa druge strane, digitalni umetnik Vladimir Popov objašnjava da je neka generalna definicija NFT-ja – non fungible token, odnosno oni su oblik tokena koji služi kao digitalni ugovor.

“To je decentralizovani prostor gde vi šta god da uradite u tom ekosistemu, ostaje zabeleženo zauvek kroz programski kod i kroz te pametne ugovore. Non-fungible token, odnosno NFT, je jedan digitalni fajl ili pametni ugovor, ili jedan token, koji je unikatan, znači ne može da se replicira. Nije sad kao valuta pa da imate da je jedan bitkoin, da ga ima ne znam nekoliko miliona ili milijardi, nego je ovo unikatno, kao i umetničko delo, kao i bilo koji jedinstven predmet”, navodi Popov.

Kako su i na portalu Belgradecrypto objasnili: Non–Fungible Token se ponaša kao kriptovaluta – ona postoji na blokčejnu, ima vrednost, i sa njima se može trgovati. NFT je vizuelno upečatljiv, te se samim tim može nazvati i NFT stvaralaštvom ili još jednostavnije NFT digitalnom imovinom. Ovaj nezamenljiv token, ipak, nije samo digitalna slika, već NFT može biti i video, montaža, mim, sličica, kartica, predmet za igrice – maltene bilo šta, ali da je u digitalnom svetu.

Mada NFT može biti mnoštvo toga: ovaj nezamenljivi token je najpoznatiji upravo u umetničkoj industriji. Tako i digitalni umetnik Vladimir Popov trenutno koristi NFT za umetnost. Zajedno sa svojim kolegom namestio je jednu digitalnu kolekciju gde imaju određenu količinu NFT-jeva i gde ljudi mogu da kupe taj NFT.

“Mi smo namestili tu ideju da kroz NFT namestimo digitalni strip koji će biti dostupan ljudima koji budu imali, posedovali NFT iz tog univerzuma, sa tim likom, na primer. I onda imate tu sličicu, uzeli ste NFT i možete da pročitate segment stripa ili ceo strip ili to ćemo još videti kako će roadmap da se razvija u budućnosti. To je otprilike bila ideja za naš projekat i za moj projekat kako sam ja koristio NFT”, navodi on.

Za ulazak u sferu NFT-jeva odlučio se i EXIT festival početkom februara, kada je najavio da ulazi u “Metaverse” i lansira svoju NFT kolekciju u saradnji sa muzičarima. Kako kaže portparolka Exit festivala Milica Dragomirović, Exit je ušao u NFT svet jer prate tehnološki razvoj.

“Srbija nije nužno prvo mesto na koje pomislimo kada pomislimo na NFT, ali postoje festivali koji su u to već ušli, recimo Koačela, tako da je naš instinkt bio da pratimo sve šta se razvija. Metaverse će izvesno da se desi, a naša ideja i želja nije da zamenimo Exit, već da imamo najbolje od oba sveta – i virtuelnog i živog. Idemo na Metaverse, ali ostajemo na tvrđavi, zato će naši NFT biti multidimenzionalni, kako bismo ih koristili i uživo i virtuelno. Želimo da budemo deo takve jedne zajednice i tehnološkog napretka, jer zašto ne bismo bili tu. Modni brendovi su tu, festivali su tu, zapravo razni umetnici ulaze u priču, a mi zastupamo umetnike, tako da je to sasvim logičan korak”, navodi Dragomirović.

Po njenim rečima, pandemija je značajno uticala na položaj umetnika. Metaverse i NFT su način da se umetnici vrate u centar pažnje i da izađu iz podređenog položaja koji su im nametnule striming platforme, kaže Milica.

“Muzička industrija funkcioniše danas tako da, ako izuzmeno nastupe koji su muzičarima najprofitabilniji, koje smo izgubili tokom kovida, vraćamo se samo na striming platforme. Mi tim platformama plaćamo mesečne članarine i imamo pristup celoj diskografiji svih muzičkih umetnika. To je super za nas korisnike, a sa druge strane to muzičare stavlja u podređenu poziciju. Promotivno to gubi veliki smisao. Zato nam Metaverse daje opciju da imamo eksluzivnost koji smo imali ranije kao sa CD-ovima. Vraćamo se u intimniji momenat nas i muzičara, a istoveremeno, taj komjuniti nam daje da budemo bliži sa samim muzičarima. Ovo je način da ih vratimo u centar pažnje”, smatra ona.

U ovoj epizodi podkasta Reaguj! korišćeni su zvukovi sa sajta freesound.org, i to 1, 2, 3, 4 i 5.

Na podkastu rade: Sanja Đorđević, Sanja Kosović, Irena Čučković i Iva Gajić.

Radio Galaksija #142: Istraživanje slepih miševa (gošća: dr Ivana Budinski) [15-02-2022]

Naučni megafon

Ova epizoda posvećena je slepim miševima i istraživanju njihovog diverziteta u prirodi, pre svega iz perspektive istraživača na terenu.

Gošća je bila dr Ivana Budinski sa Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ u Beogradu

S obzirom da je Ivana bila učesnica brojnih ekspedicija istraživanja kolonija slepih miševa i njihovog redovnog monitoringa, pričali smo o tome kako se istražuju slepi miševi na terenu. Pričali smo o brojnim metodama kojima se istraživači koriste da bi pratili brojnost i dinamiku kolonija, ishranu, cikluse, i ostale važne parametre i procese, a sve to kroz mnoštvo priča sa terena iz Španije, Gane i Zambije, kao i terenskih istraživanja u Srbiji.

Ukoliko naš rad želite da podržavate iznosom koji sami određujete na mesečnom nivou, to možete učiniti ovde: https://patreon.com/join/radiogalaksija. Ukoliko želite da donirate Radio Galaksiju jednokratno preko PayPal-a, to možete učiniti ovde: http://paypal.me/radiogalaksija. Hvala!

Pratite nas i na društvenim mrežama: Facebook, Instagram, Twitter, Reddit.

A ukoliko više volite da čitate e-mailove, prijavite se na naš newsletter, ovde.

Support the show (http://patreon.com/radiogalaksija)