Srbija u dva – decembar/prosinac 01, 2021

Srbija u dva - RSE

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji.

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji. Sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta, tematske priloge o aktuelnim dešavanjima iz oblasti politike, ekonomije i slično, te priče iz svakodnevnog života ljudi, kao i priloge iz sveta.

Njuz podkast broj 33

njuznet
Ovonedeljni Njuz podkast donosi toliko tema i ne znamo koje ćemo pre da se dotaknemo.
Ovonedeljni Njuz podkast donosi toliko tema i ne znamo koje ćemo pre da se dotaknemo. Pričamo o tome zašto nam dešavanja u Šapcu liče na Peti oktobar i zašto baš i ne. Da li je bager vozio IT-jevac ili je u pitanju samo igračka? Koje će u Njuz kolegijumu biti kanselovan, a ko će biti novi Ministar za lustraciju u slučaju da Viktor pobedi? Osvrnuli smo se i na najveći skup zelenih sertifikata u Beogradu, kao i zašto je sada pravo vreme da preletite. Pažnju nam je privukla kampanja za podsticaj rađanju.

079 – Pogled u budućnost

Reaguj!
Budućnost je stigla i u ovoj epizodi pričamo o njoj.

Usled razvoja tehnologije redakcije se smanjuju, pa cela televizijska ekipa može da stane u jedan džep. Veštačka inteligencija preti da zauzme neka radna mesta, a novinari-amateri uveliko se bave produkcijom, pa je profesionalnim novinarima ostala samo njihova etika, objektivnost, nepristrasnost, fakticitet, sa kojom se mogu prekvalifikovati na druge pozicije, navodi profesorka komunikologije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, dr Jelena Kleut.

Sanja Kljajić je između ostalog i MOJO novinarka, odnosno novinarka koji svoj medijski sadržaj proizvodi isključivo pomoću pametnog telefona. Na ovaj način Kljajić je i snimateljka, motnažerka, tonkinja, producentkinja, pa čak i vozačica. Iako budžet medija štedi, kvalitet sadržaja trpi.

“Vidimo da su novinarske priče značajno slabijeg kvaliteta ukoliko je cela redakcija jedan telefon. Nije onda više ni pitanje da imate nekoga na terenu, da fizički delite posao, već kao autor nekog sadržaja morate sa nekim da razgovrate, potreban je urednik, kolega, neko sa kim možete pričati o tome šta ste videli i čuli”, navodi Kljajić.

Međutim, mobilno novinarstvo ima i svojih prednosti. Postoje situacije u kojima je jedan uređaj spretniji od celog kombija. Osim što pomaže novinarima da “uđu u cipele” svojih kolega, pomaže i sagovornicima, običnim ljudima, da se opuste.

“Ono gde može da stane čitava redakcija u jedan telefon su svakako one male priče na terenu, sa običnim ljudima, kojima možete da se približite, koje mnogo bolje reaguju na telefon nego na redovnu kameru. Telefon je blizak, odomaćio se kao uređaj. Sa druge strane, velike teme, dnevna politika i veliki protokoli, apsolutno je nemoguće ispratiti samo mobilnim telefonom”, objašnjava Kljajić.

Posao koji čeka novinare budućnosti je i proveravanje podataka. Porfesorka Kleut doživljava ove poslove kao novinarske, a fekt-čekerka iz Novosadske novinarske škole, Darija Stjepić slaže se sa ovom tvrdnjom, navodeći da uloga novinara mora da se prilagođava vremenu.

Kada je reč o dezinformacijama, Stjepić smatra da će i u tom smislu novinari postajati sve više svesni i odgovorni i da će sami sve više preuzimati na sebe ulogu fekt-čekera.

“Društvene mreže danas jesu vrlo često brže od tradicionalnih medija. Novinarska odgovornost i profesionalni standardi i dalje su nešto što je ipak samo rezervisano za medije”, navodi Stjepić.

Ipak, stručnjakinja za veštačku inteligenciju, doktornatkinja ove oblasti na francuskom Univerzitetu Sorbona, Anja Janković, za podkast Reguj! kaže da novinari ne treba da brinu. Ono što veštačka inteligencija može da „napiše“ kao vest jesu statistika, neke vesti iz sporta, sa berze, ali definitivno ne i autorske tekstove. Naša sagovornica kaže da to i nije cilj veštačke inteligencije.

“Cilj veštačke inteligencije nije da zameni bilo koju profesiju, naročito u oblasti kulture, umetnosti, gde je čovek glavni, krucijalni faktor. Cilj veštačke inteligencije je eventualno u tim sferama da pomogne u automatizovanju nekih određenih zadataka, ali to ne znači da će veštačka inteligencija, verovatno ikada, potpuno da zameni vašu profesiju”, teši nas Janković.

Međutim, veštačka inteligencija još nije osposobljena da proverava informacije, ali ni da generiše neistinu, zadatak koji se nesrećno pripisuje “novinarima”. Anja Janković kaže da može doći do greške, ali to zavisi od ljudskog faktora.

“Bitno je definisati šta tačno znači lagati. Ako se misli na namerno obmanjivanje – mora da postoji svest o stvarnosti u kojoj se svi mi nalazimo. Može da slaže u smislu da pogrešno nešto izračuna, ali to sve zavisi od toga kako je veštačka inteligencija naučena, a to opet zavisi od ljudi koji stoje iza nje”, objašnjava Janković.

Kako je pandemija uticala na razvoj medija?

Pandemija je promenila načine na koji prihvatamo infomracije. U vremenu krize proveravanje podataka na neki način predstavlja luksuz, navodi fekt-čekerka Darija Stjepić.

“Hans Rozling u knjizi Faktologija govori o 10 razloga zašto pogrešno vidimo svet i on tu navodi instinkt hitnosti. Kaže da nas on navodi na momentalnu akciju čim se nađemo pred potencijalnom opasnošću. On nas ometa pri analitičkom razmišljanju i mi u takvim situacijama donosimo odluke i nepromišljeno preduzimamo neke drastične mere”, objašnjava Stjepić.

Upravo jedan od glavnih razloga bezuspešnosti suzbijanja pandemije leži i u medijskom mraku i nepovenju građana u institucije, i to ne samo kod nas. Izvesno je da će i u budućnosti biti kriza, ali odgovornost je na svima, navodi Stjepić.

“Na građanima je ta odgovornost da ne veruju slepo svemu što vide i što pročitaju, nego da svaku informaciju na neki način kritički preispitaju, ali takođe i da ne budu skeptični prema baš svakoj informaciji koja dođe iz zvaničnih izvora ili iz medija, samo zato što je ta informacija došla iz tog izvora”, navodi naša sagovornica i zaključuje da je rešenje medijska pismenost.

Autori podkasta: Iva Gajić, Sanja Kosović, Nemanja Stevanović, Irena Čučković i Sanja Đorđević.

No.153 | F1: Saudi Arabian Grand Prix | Početak kraja, Max ili Lewis | Samo dve trke i deset dana do kraja sezone F1. Ko će biti šampion?

Lap 76

Lap 76 No.153 | F1: Saudi Arabian Grand Prix | Početak kraja, Max ili Lewis | Samo dve trke i deset dana do kraja sezone F1. Ko će biti šampion?

Shop: https://shop.infinitylighthouse.com 
Patreon: https://www.patreon.com/infinitylighthouse 
https://www.youtube.com/c/omv
https://www.omv.co.rs/sr-rs/benzinske-stanice/goriva/omv-maxxmotion-premijum-goriva/omv-maxxmotion-super-100plus

Zapratite nas na društvenim mrežama ️ 
Instagram – https://instagram.com/infinitylighthouse 
Facebook – https://facebook.com/theinfinitylighthouse
Twitter – https://twitter.com/infinitylighths 

Sve sportske vesti pratite na: https://sportsmagazin.rs i https://sportklub.com   ️

Domaćini: Pavle Živković, Dejan Potkonjak i  Srđan Erceg

#lap76
#f1
#infinitylighthouse
#OMV #MaxxMotion

=======HUMANITARNI KUTAK======
Pomozimo Branku!

Slanjem SMS poruke: Upišimo 917 i pošaljimo SMS na 3030
Slanjem SMS poruke iz Švajcarske: Upišimo human917 i pošaljimo SMS na 455

Uplatom na dinarski račun: 160-6000000795270-51

Uplatom na devizni račun: 160600000079558770
IBAN: RS35160600000079558770
SWIFT/BIC: DBDBRSBG

Uplatom platnim karticama putem linka: E-doniraj (https://www.budihuman.rs/edonate/sr?user_id=917)
Uplatom sa vašeg PayPal naloga putem linka: PayPal (https://www.budihuman.rs/paypal/sr/donate?user_id=917)

Datum: 30. novembar 2021.
Lokacija: Studio na kraju Univerzuma
Produkcija: Infinity Lighthouse https://www.youtube.com/infinitylighthouse
Website: https://infinitylighthouse.com/

Jutarnji program za Srbiju – decembar/prosinac 01, 2021

Jutarnji program za Srbiju - RSE

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

Epizoda 138 – O buducnosti co-working-a sa Misom Mijatov

Priče iz dijaspore
Interesuje vas virtuelna kancelarija?

Interesuje vas virtuelna kancelarija? Onda je Otvaranje firme .com pravo mesto za vas! 

Virtuelna kancelarija u Beogradu – prvi mesec besplatno pozivom na podcast Priče iz dijaspore. Otvaranje firme u Srbiji za strance, kao i za domaće državljane, možete naručiti online.

Patreon donacije za dalji razvoj podcasta Priče iz dijaspore  

Moj današnji gost na podcastu je Miroslav Miša Mijatov, preduzetnik, književnik i osnivač prvog co-working prostora u Srbiji.

Sa Mišom sam razgovarao pre svega o njegovim prvim profesionalnim koracima u oblasti marketinga, interesovanju za co-working, ali i iseljenju iz Srbije za Beč i Austriju. U drugom delu razgovora fokusirali smo se na mane i prednosti co-workinga, koliko je pandemija COVID-19 uticala na co-working, ali i kuda će ploviti co-working brod u budućnosti. Uživajte!

Mišinu prvu knjigu Srce bez filtera možete naručiti putem sledećeg linka

Priče iz dijaspore možete slušati na svim dostupnim audio platformama!

Apple Podcast
Spotify
Google Podcasts
Podbean

Problemi u agrarnoj politici

AgroSmart
Kako opozicione stranke i pokreti vide trenutnu agrarnu politiku i šta bi promenili slušajte u novoj epizodi podkasta Agrosmart.

Kako opozicione stranke i pokreti vide trenutnu agrarnu politiku i šta bi promenili slušajte u novoj epizodi podkasta Agrosmart. Pored toga govorićemo i sa predstavnikom kompanije Inosens, koji će nam predstaviti određene projekte na kojima trenutno rade.

Kao najveći problem u trenutnoj agrarnoj politici sagovornici podkasta Agrosmart navode premale subvencije za poljoprivrednike, preskupo gorivo i nedovoljnu uključenost poljoprivrednika u proces odlučivanja.

Dragan Kleut iz pokreta Slobodna Evropa objašnjava koji je iznos subvencija bio ranije.

„Subvenicje koje su bile isplaćivane 14.000 RSD po hektaru do 100 hektara površine koje ste obrađivali, smanjene su na 4.000 RSD i to samo na 20 hektara površine koja se obrađuje. Sve te stvari su dovele do totalnog kolapsa domaćih poljoprivrednika. Da ne pričam da su zemljište koje su nekada poljoprivrednici obrađivali, raznoraznim zakonima i kršenjem zakona koje su i sami donosili, došli smo u situaciju da državno zemljište rade uglavnom ljudi koji su članovi partije“, kaže Kleut.

Janko Veselinović iz Pokreta za preokret, pored ostalih problema, naglašava i problem davanja zemljišta u posed stranim kompanijama, koje će tu zemlju potpuno uništiti

„Poljoprivredno zemljište, kao što je recimo deo kraljevačkog kraja koji gaji dunju i ima 200 hektara dunjika – najveća površina u Evropi zasadjena dunjom i celo selo se praktično bavi uzgojem dunje – biće uništena rudnicima litijuma i na drugi način zagađena, a zagađuje se i podvodno područje, odnosno ono što je pod zemljom i na taj način se ugrožava održivost poljoprivredne proizvodnje, naročito organska proizvodnja“, objašnjava Veselinović.

Saša Šućurović iz partije Liga socijaldemokrata Vojvodine smatra da su poljoprivredni problemi koje Srbija ima tu već decenijama, te da model poljoprivredne proizvodnje mora da se menja.

„Naši poljoprivrednici tačno moraju da znaju kako je regulisan uvoz životnih namirnica, jer ako uvozimo životne namirnice dolazimo u situaciju da naši poljoprivrednici ne mogu da prodaju svoju robu u zemlji gde plaćaju porez i žive“, ističe Šućurović.

Radionica za pametni monitoring poljoprivrede

Inosens je konsultantska kuca koja se bavi uvođenjem novih tehnologija u poljoprivredi. Krajem novembra InoSens je organizovao radionicu pod nazivom „Pametni monitoring poljoprivrede u okviru Zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije“. Project menadžer u ovoj kompaniji Nemanja Nićin objašnjava koji je bio cilj ove radionice.

„Sam cilj radionice je bio da prikaže DIATOMIC set alata krajnjim korisnicima. On je sada trenutno u nekoj poslednjoj fazi, još jedno pola godine je ostalo, i on je sada već spreman za tržište i ima jedinstvenu fuziju tih inovativnih tehnologija da potpomogne taj monitoring sektoru za agrarna plaćanja“, objašnjava Nićin.

Produkcija: Fabrika kreativnosti