03 Individualne akcije vs sistemske promene – Milja Vuković i Anđela Đurašković

Klima101 Podcast
Da li znate da je termin ugljenični otisak zapravo izmislila kompanija Bristish Petroleum za potrebe jedne od svojih marketinških kampanja?

Da li znate da je termin ugljenični otisak zapravo izmislila kompanija Bristish Petroleum za potrebe jedne od svojih marketinških kampanja? Cilj je bio prebaciti odgovornost za klimatske promene na pleća pojedinca, dok se istovremeno kompanija predstavlja kao društveno odgovorna.

Klimatske promene su jedan sveobuhvatan problem i u javnosti se često diskutuje o načinima njegovog rešavanja. Kada posmatramo medije, prostor najviše dobijaju saveti kako da pojedinci smanje sopstveni uticaj na životnu sredinu i klimatske promene, ali pitanje je da li pažnja koja se posvećuje individualnim postupcima odgovara količini promene koju oni mogu da donesu? Ovo posebno važi za države poput Srbije u kojima najveći deo emisija svih nas dolazi od upotrebe energije.

Aktivisti, kompanije, stručnjaci i naučnici se zato često spore oko toga šta je važnije kada je u pitanju borba protiv klimatskih promena, sistemske promene ili individualne akcije, i to je pitanje na koje ćemo pokušati da damo odgovor u okviru ove epizode.

Zajedno sa gošćama Miljom Vuković koja na društvenim mrežama vodi grupu: „Za manje smeća i više sreće – Zero & Low Waste Srbija“ i Anđelom Đurašković, osnivačicom preduzeća „Ekokorijen“ razgovaramo o tome kako pojedinac može da napravi razliku, prvo u sopstvenom životu, a nakon toga i u zajednici, ulozi društvenog sistema u ovom pitanju, načinu na koji komuniciramo mere koje treba preduzeti, kao i odnosu individualno vs sistemsko.

Pored njih svoje mišljenje o ovoj temi sa nama je ukratko podelio i profesor Vladimir Đurđević.

Teme:

Uvod 0:00
Zašto samo individualne akcije nisu dovoljne 2:17
Kako je nastala inicijativa Za manje smeća i više sreće 4:52
Građenje zajednice 8:55
Uloga pojedinca u sistemskoj promeni 15:35
Važnost načina komunikacije 21:46
Razlike u pristupu 28:01
Individualna akcije vs sistemske promene 31:37 

Banking Cord Blood

k/talks
A conversation with Dr.
Far too often, parents ask questions around cord blood banking. Most commonly, these two – one: should we do it, and two: which bank. To address this recurring topic, and one that can be incredibly important and consequential for families, we hosted one of the most knowledgeable authorities on this topic, Dr. Frances Verter.
  
Dr. Verter founded the Parent’s Guide to Cord Blood in 1998, in memory of her daughter Shai. As a mother, a patient advocate and science researcher, she began compiling resources to help other parents make decisions on storing their children’s cord blood. As the body of knowledge around the clinical use of cord blood expanded, her work extended to those issues as well. The wealth of resources she has compiled addresses the questions from the beginning: whether parents should decide to bank cord blood, i.e. are there clinical uses for cord blood; and how to choose the right bank.Frances is also a cofounder at Celltrials.org, which collects and provides the data on clinical trials of advanced cell therapy. 

This episode is in English.

Resources:
– [https://parentsguidecordblood.org/en]
– [celltrials.org]
– [https://www.cekammiminko.cz/2020/10/05/vnucka-darovala-pupecnikovou-krev-svemu-dedeckovi/]

Pojačalo Visa Specijal EP 4: Kako se istaći i privući nove zaposlene

Pojačalo
Četvrta epizoda Pojačalo specijala, koju realizujemo u sardnji sa kompanijom Visa i njihovom Platformom za podršku malom biznisu, donosi nam priču o tome šta je employer branding ili brendiranje poslodavcu.
Četvrta epizoda Pojačalo specijala, koju realizujemo u sardnji sa kompanijom Visa i njihovom Platformom za podršku malom biznisu, donosi nam priču o tome šta je employer branding ili brendiranje poslodavcu. Gosti Ivana Minića su Marko Mudrinić iz Netokracije i Miloš Turinski iz Infostud Poslovi, koji će nam izneti svoje utiske o tržištu rada u Srbiji iz vizure IT sektora, ali i onog ne-IT sektora. Saznaćemo kako se razvijalo tržište rada tokom prethodnih pet godina i kako su poslodavci odgovorili na sve prisutnije izazove i probleme, kao što je sve manji broj radnika i sve veći zahtevi viskokvalifikovanih kandidata.

Tu je i osvrt na to kako izgleda čitav proces zapošljavanja od oglasa do odabira kandidata, te zašto je neophodno da postoji jasna i obostrana poslovna komunikacija tokom ovog procesa. Pričaćemo i o tome kako je izgledalo tržište rada u uslovima COVID-19 i koja su očekivanja poslodavaca i kandidata u post-pandemijskom radnom okruženju.

Za kraj saveti kako da vi kao poslodavac unapredite svoj brend i privučete najkvalitetnije kandidate na konkursu za posao.

Platforma za podršku malom biznisu kompanije Visa: http://vi.sa/326Dywz

Pročitajte transkript ove epizode: https://bit.ly/3cbu9Iw

Posetite naš sajt i prijavite se na našu mailing listu: http://bit.ly/2LUKSBG

Prijavite se na naš YouTube kanal: http://bit.ly/2Rgnu7o

Pratite Pojačalo na društvenim mrežama:
Facebook: http://bit.ly/2FfwqCR
Twitter: http://bit.ly/2CVZoGr
Instagram: http://bit.ly/2RzGHjN

053 – Đački ranac ili ludi kamen

Reaguj!
U 53. epizodi redakcija podkasta Reaguj! govori o maloletničkim brakovima, najčešćim razlozima koji stoje iza tih brakova, a čućete i lične priče žena koje su od “malih nogu” sa burmom na ruci.

Ukradeno detinjstvo: na taj način sagovornici za podkast Reaguj opisuju maloletničke brakove.

Iako su danas u manjoj meri prisutni nego ranije, maloletnički brakovi su i dalje veliki problem u Srbiji, pogotovo u romskim zajednicama. Podaci Unicefa iz istraživanja pod nazivom “Dečiji brakovi”, kažu da je samo 0,8% žena starosti 15-49 godina iz opšte populacije jstupilo u brak pre 15. godine života, u poređenju sa 16,9% žena iz romskih naselja. Dodatni dostupni podaci pokazuju da je 0,2% devojčica starosti 15-17 godina iz opšte populacije stupilo u brak pre 15. godine života, dok je to slučaj sa 15,2% devojčica iz romskih naselja.

Predstavnica Romskog centra za žene i decu Daje Nada Đuričković za Reaguj kaže da su ti brakovi najčešće ugovoreni, a da ženske romske organizacije prve bračne noći u takvim brakovima smatraju silovanjem.

“To je samo odvedeno dete iz jedne porodicu u drugu, a ona pravno ne može ni da da pristanak ni na odnos ni na to odvođenje, tako da mi to vodimo kao silovanje. Mislim da bi i društvo trebalo tako da se odnosi prema tome, policija i centri za socijalni rad, prvenstveno. Međutim, imamo problem da ta lokalna zajednica i ti ljudi koji mogu da donesu odluke, smatraju da kad su Romkinje u pitanju da je to tradicija, kao da to može da bude tako van zakona”, navodi Đuričković.

Psihološkinja Nataša Oparnica Vračar ističe da su maloletnički brakovi problematični na više nivoa, a da su posledice takvih brakova velike.

“Tu spada i prekid školovanja, pa zatim rane roditeljske uloge u kojima se osobe nađu. Takođe, tu su česta različita traumatska iskustva koja su pratilac svega toga. Sve to ostavlja posledice i na psihičko i fizičko zdravlje tih osoba. Sa psihološkog aspekta ono što sigurno se događa to je narušena celokupna slika sebe i doživljaja sopstvene vrednosti”, smatra Oparnica Vračar.

Rešenje:

Pre dve godine osnovana je Nacionalna koalicija za okončanje dečijih brakova čiji je cilj da doprinese rešavanju ove prakse kod nas. Teret eliminisanja ove prakse ne može se prebaciti samo na romsku zajednicu – već je odnovornost i na lokalnoj zajednici, smatra sagovornica iz Unicefa, Vesna Damjanović.

“Vi morate u opštini kojoj je cilj da smanji broj dečjihi brakova da dovete za isti sto i centar za socijalni rad, školu, tužilaštvo, policiju, nevladine organizacije, kako bi zajedničkim snagama pružili individualizovanu podršku svakoj devojčici, svakoj porodici: da škola stimuliše svaku devojčicu da ostane u sistemu obrazovanja, da centar za socijalni rad intenzivnije prati tu porodicu, da joj da novčanu podršku ako treba, da se ta porodica i deca uključe u što je više moguće zajedničkih aktivnosti kao i ostatak zajednice, a da tužilaštvo i policija odrade svoj deo posla ako dođe do maloletničih brakova. To je prevencija nasilja, jer je dečiji brak forma nasilja.”, objašnjava Dajmanović za Reaguj.

Po njenim rečima, Srbija ima mehanizme za sprečavanje dečijih brakova, ali je neophodno primenjivati ih intenzivnije.

“To nije tradicionalna praksa Roma koja ne može da se menja. To je praksa koja je nastala kao rezultat razilitih faktora i samo složenim mehanizmima može da se menja.”, zaključuje Damjanović.

Saradnici emisije: Iva Gajić, Sanja Đorđević, Sanja Kosović, Irena Čučković i Nemanja Stevanović.

U 53. epizodi podkasta Reaguj korišćen je instrumental preuzet sa stranice freesound.org, kao i zvučni efekat sa iste stranice .

Epizoda 112 – Dopisnicka prica Nenada Radicevica

Priče iz dijaspore
Interesuje vas otvaranje virtuelne kancelarije?

Interesuje vas otvaranje virtuelne kancelarije? Onda je Otvaranje firme.com pravo mesto za vas! Kliknite na Otvaranje firme.com​​​​​ i ostvarite specijalne popuste pozivom na podcast Priče iz dijaspore!

Patreon donacije za dalji razvoj podcasta Priče iz dijaspore 

Moj današnji gost na podcastu je Nenad Radičević, spoljno-politički dopisnik RTS-a, Al Jazeere i BIRN-a iz Nemačke.

Sa Nenadom sam razgovarao o njegovim novinarskim počecima u rodnom Beogradu, radu u spoljno-političkoj rubrici pri dnevnom listu Politika, ali i iseljavanju iz Srbije i trenutnom dopisničkom radu u Heidelbergu, kao i kako je pandemija korona virusa uticala na novinarski rad. Uživajte!

Nenada možete kontaktirati putem Twitter-a: @Nenad_Radicevic

Jutarnji program za Srbiju – juni/lipanj 02, 2021

Jutarnji program za Srbiju - RSE

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.